Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, usljedit će i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.
Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.
Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.
“Ne znam više što nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovno sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane poduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.
Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, bit će jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.
Marić tvrdi da to ne treba nikoga čuditi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.
“Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerojatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra.
Da su izbori moguća slaba točka za nadležne, suglasan je i ekonomist Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.
“Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće propisati mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prijevodu, Vijeće ministara BiH s Parlamentarnom skupštinom BiH mogao donijeti odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte prijeđu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi razdoblje intervencije i da se otpiše određeni postotak akciza. Na taj način bi se zaštitili domaće gospodarstvo i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova zastupnika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.
Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemizirati, jer BiH ovisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.
“Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo utjecati i na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i gospodarstvu u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom razdoblju kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.
