Profesor Igor Legaz pretraživao je spise hrvatskih iseljenika koji su odlučili odseliti se u Ameriku, a u spisima pronalazi i ime vlastite prabake. I vi možete provjeriti jesu li vam preci bili na putu za Ameriku
Istaknuti profesor Igor Legaz potaknut poviješću i hrvatskim iseljeništvom počeo je istraživati stare spise iseljenika, a čak je pronašao i način kako pronaći svoje najmilije među njima. Napisao je pismo, a prenosi ga Morski.hr.
Profesor Legaz je na jednom spisu pronašao ime svoje prabake. Za potrebe ovog članka, izdvojio sam tri detalja putničkog manifesta broda “Vulcania” (kapetan je bio Aristide Cosulich), koji je 25. ožujka 1930. godine isplovio iz luke Trieste, a 08. travnja 1930. godine uplovio u luku New York. Pripadajući manifest, sadržavao je 15 listova, a na listu 6, pod brojem 15, upisana je moja pranona. Putnički brodski manifesti su vrlo snažna dokazna sredstva, za koje važi presumpcija o istinitosti (“praesumptio iures et de iure”). Za moju pranonu je upisano da se preziva Simicic Legaz, da se zove Luigia, da ima 56 godina, da je udovica, da joj je kućni jezik talijanski, da čita, da piše, da je talijanska državljanka, da je talijanske etničke (narodnosne) pripadnosti, da je rođena na (otoku) Lošinju [precizno: u Velom Lošinju], da joj je USA viza izdata u Zagrebu, da joj je kći Elisabetta, osoba za kontakt u mjestu posljednjeg prebivališta, da joj je krajnje odredište putovanja New York, da joj sin Bogdan osigurava smještaj na adresi u New York, da je sama financirala putovanje, da joj je svrha putovanja useljenje u USA, da je dobrog zdravlja, da je visoka 170 cm, da ima smeđe kose, da ima smeđe oči. Pretpostavljam da bi stupac 10, na prednjoj strani lista manifesta, mogao privući veliku pažnju, zato jer je riječ o rubrici: “race or people”. Svaki putnik se morao narodnosno deklarirati, a Dalmatinci su tretirani kao pripadnici zasebnog naroda – napisao je profesor Legaz.
Ovdje možete pretražiti brodske putničke manifeste.
U bazi ima 65 milijuna zapisa o putnicima koji su se iskrcali u luku New York od 1820. do 1957. godine. Iz manifesta je vidljivo da su Dalmatinci bili tretirani kao pripadnici zasebnog naroda, a to je bilo do 1953. godine kad je američka administracija ukinula stupac ‘race or people’ u putničkim manifestima.
