Za tri godine, bh. građani su platili više od 3,5 milijardi maraka putem trošarina za gorivo i cestarine. Navodno, za izgradnju cesta i autocesta. A nisu dobili ni jedno ni drugo. Gdje je onda novac? Vjerovali ili ne, milijuni stoje neiskorišteni.
Malo tko se ne sjeća 2018. godine i udara na džep građana u vidu povećanja trošarina na gorivo. Ali malo tko zna za što novac izdvajamo. Najavljeno je kao pokretač velike cestogradnje i dolaska investitora. Udar težak više od milijardu i pol do danas nije mnogo toga pokrenuo. I kao da nije dovoljno težak. Bh. građani plaćaju još dva, u vidu cestarina.
Po osnovu cestarine za izgradnju cesta, cestarina koja iznosi 0,15 po litri derivata, u prethodne tri godine prikupljeno je 697 milijuna, a kada je u pitanju cestarina za autoceste i rekonstrukciju ostalih cesta, koja iznosi 0,25 po litri derivata, u tri godine je naplaćeno je milijardu i 158 KM, naveo je za Federalnu televiziju glasnogovornik UNO BiH Ratko Kovačević.
A gdje je novac? Prihod od trošarina i cestarina od 0,15 po litru spaja se s ostalim prihodima od neizravnih poreza. Ide u proračun institucija, u glavne rashode, samim tim je otkrivanje njegove potrošnje skoro pa nemoguće. Prihod od cestarina 0,25 dijeli se prema privremenoj odluci, jer konačne još nema – 59% FBiH, 39% RS, 2% Distrikt Brčko, 10% podračun Centralne banke BiH.
Na podračunu Centralne banke BiH za tri godine nakupilo se vrtoglava 134 milijuna maraka. Čekaju na raspodjelu, točnije na suglasnost Upravnog odbora UNO. A kada nema uaglasnosti, ima radne skupine. Milijuni maraka leže čekajući na metodologiju.
Odluka o formiranju Radne skupine za izradu konačne metodologije raspodjele prihoda od cestarine dostavljena je UNO i svim imenovanim članovima, te su u UNO započeli aktivnosti na izradi konačne metodologije i taj postupak je u tijeku, navodi se u priopćenju Ministarstva financija i trezora BiH.
Imamo nedovoljan intenzitet gradnje autocesta i cesta, znatno ispod razine koji je osiguran financijskim sredstvima. Imamo apsurd da imamo neiskorišteni novac, a on je istovremeno veliko opterećenje na cijenu goriva – i to plaćaju potrošači, to plaća gospodarstvo, upozorava ekonomski analitičar Anto Domazet.
Krajnji korisnici prikupljenih milijardu i 158 su javna poduzeća autoceste Federacije i RS-a. Iako su ih novinari pitali, iz Autocesta RS-a odgovor dobili nisu. U Federaciji nešto transparentniji – tvrde, vraćaju kredite koji su ranije podignuti i korišteni za izgradnju autoceste.
Nije istina da su te cestarine namijenjene otplatama kredita, one su znatno veće i u budućnosti će biti veće. Jasne predstave o tome gdje je taj novac otišao – nema, tvrdi Domazet za FTV.
Povećanje trošarina u BiH je bilo uvjetovano međunarodnim institucijama, koje su upravo i željele ojačati kreditnu sposobnost BiH. Tri godine kasnije, kreditno smo sposobni, zadužujemo se i vozimo preko 219 km autoceste.
(www.jabuka.tv)
