Trendovi kretanja udjela zaposlenih u stanovništvu u Federaciji imaju umjereno uzlaznu putanju, uz snažan pozitivan rast zapošljavanja od 2017. godine nadalje.
Opći udio zaposlenih u stanovništvu, međutim, i dalje je najniži u odnosu na zemlje jugoistočne Europe, gdje je u 2019. godini bilo zaposleno tek 41,7 posto radno sposobnog stanovništva, navodi se u dokumentu prijedloga odluke o usvajanju strategije zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2021. – 2027.), piše Večernji list BiH.
Nizak udio mladih
Kada je riječ o rastu udjela zaposlenih u stanovništvu u Federaciji, on je neravnomjeran među spolovima i starosnim skupinama. Posljednjih godina do povećanja je došlo najviše među muškarcima u dobi od 15 do 64 godine. S 46,6 posto u 2011. godini njihov udio se u 2019. povećao na 53,4 posto, dok je kod žena u dobi od 15 do 64 godine rast manje izražen, s 24,9 posto njihov udio porastao je na tek 30,9 posto.
U navedenom razdoblju veći rast zapošljavanja zabilježen je među mladima u dobi od 15 do 24 godine, uz rast udjela zaposlenih u stanovništvu za više od 8,7 postotnih bodova, odnosno s 12,6 posto u 2011. na 21,3 posto u 2019. godini.
– Unatoč ovom povećanju, udio zaposlenih mladih u stanovništvu iznimno je nizak u usporedbi s prosjekom Europske unije, gdje udio mladih u zaposlenom stanovništvu iznosi 33,4 posto u 2019. i podacima za Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju (27,3 posto, 20,7 posto i 21,5 posto) – stoji u dokumentu.
Kao jedan od problema koji se ističe u Bosni i Hercegovini je dugo čekanje mladih na prvi posao.
– Prelazak mladih sa školovanja na rad traje jako dugo i ima dugoročne posljedice. U prosjeku je potrebno oko osam mjeseci da mladi čovjek koji je završio obrazovanje u BiH nađe bilo kakav posao, a prelazak na zadovoljavajući posao traje do tri godine – navodi se u spomenutom dokumentu.
Loši pokazatelji
Mnogi od njih na posao čekaju i znatno dulje, što sve češće rezultira napuštanjem države i odlaskom u inozemstvo. Raspoloživi podaci pokazuju da nezaposlenost u mlađoj dobi povećava vjerojatnost da će osoba kasnije imati razdoblja nezaposlenosti za 30 posto i plaću manju za 10 posto.
Neusklađenost postojećih i traženih vještina na tržištu rada iznimno je velika, gdje 38 posto osoba sa završenom školom ima veće kvalifikacije za radno mjesto na kojem se nalazi nego što se traže, dok je 15 posto nedovoljno kvalificirano.
Mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja odraslih u ovoj zemlji također su male. Rezultati ankete o obrazovanju odraslih iz 2016. godine pokazuju da svega 8,7 posto odraslih sudjeluje u obuci odraslih, u odnosu na prosjek Europske unije od 44,4 posto.
– Stručna sprema je osnovna determinanta tranzicije prema zaposlenju, gdje osobe sa srednjom i visokom stručnom spremom imaju tri do pet puta veće izglede naći posao u odnosu na osobe koje imaju samo nižu stručnu spremu – stoji u dokumentu prijedloga odluke o usvajanju strategije zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2021. – 2027.).
Potvrđuje to podatak da je prije dvije godine udio zaposlenih u populaciji za osobe s nižom stručnom spremom iznosio oko 14 posto u odnosu na 40,6 posto kod osoba sa srednjom stručnom spremom i 67 posto kod osoba s visokom stručnom spremom.
