Vremenski fenomeni El Niño i La Niña utjecali su na proizvodnju soje u Latinskoj Americi, invazija na Ukrajinu je utjecala na njihovu proizvodnju, Indonezija je zabranila isporuke palminog ulja u Europu, a Sredozemno područje sve više nalikuje pustinji.
Bloomberg navodi da se tijekom dva dana u središtu Bruxellesa prije dva mjeseca, oko 60 dužnosnika Europske unije i vlade, stručnjaka za sigurnost hrane, predstavnika industrije i nekoliko novinara okupilo kako bi se suočili s mogućnošću sveobuhvatne prehrambene krize.
Istovremeno, nekoliko ulica dalje farmeri su nastavljali sa svojim prosvjedima protiv politika EU-a.
“Očekujte kaos”, upozorio je Piotr Magnuszewski, modelar sustava i dizajner igara koji je radio s Ujedinjenim narodima.
Posljedice niza šokova
U četiri godine višestruki su šokovi uzdrmali način uzgoja, distribucije i konzumiranja hrane, piše Bloomberg. Pandemija koronavirusa, ruska invazija na Ukrajinu i prekidi na ključnim pomorskim rutama poremetili su opskrbne lance i doveli do skoka cijena. Nestalno i ekstremno vrijeme redovito ometa poljoprivredu.
U tom kontekstu, dužnosnici se više ne pitaju kada bi mogla nastupiti kriza s hranom, već s koliko kriza se mogu nositi odjednom.
Stres-test
Testiranje otpornosti na stres uobičajena je pojava u bankarskoj industriji od financijske krize. U Europi su takve vježbe i testovi rijetkost, posebice oni koji su usmjereni na hranu, navodi Magnuszewski, znanstveni direktor Centra za sistemska rješenja u Wroclawu u Poljskoj.
Naizgled, Europa je u zavidnoj poziciji. Ona je jedan od najvećih svjetskih dobavljača prehrambenih proizvoda od žitarica i mliječnih proizvoda do svinjetine i maslinovog ulja, s nekim od najnižih razina nesigurnosti hrane.
U prosjeku je samo 14% potrošnje kućanstva otišlo na hranu 2021., u usporedbi s nekih 60% u Nigeriji i 40% u Egiptu. Globalni indeks sigurnosti hrane redovito rangira europske zemlje kao najsigurnije na svijetu.
“Živimo u krizi posljednje tri godine”
Ali postoje ranjivosti. Vremenski i klimatski događaji redovito pogađaju poljoprivrednike, što je Europu 2022. koštalo više od 50 milijarde eura. Troškovi gnojiva i energije potrebnih za uzgoj usjeva i održavanje staklenika u radu naglo su porasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Stvari bi se mogle dodatno zakomplicirati 2025. Ova spomenuta simulacija, odnosno vježba ratnih igara za scenarij prehrambene krize koju su započeli dužnosnici u Bruxellesu, prikazala je uznemirujuće scene – od pljačkanja trgovina do nereda koje je policija morala obuzdavati.
Sudionici su izdvojili druge teme za buduće vježbe, od sigurnosti hrane i bioterorizma do suzbijanja dezinformacija i pripreme za bolesti koje prenose životinje, piše BNN Bloomberg.
“Istina, malo je vlada u Europi spremno za upravljanje budućim prehrambenim krizama”, navodi Chris Hegadorn, umirovljeni američki diplomat koji je organizirao radionicu.
“Živimo u krizi posljednje tri godine”, dodao je on, navodeći da treba još puno toga učiniti. “Krize će samo dolaziti sve brže i teže.”
