Najveće europske sile podupiru nastojanja za zapljenu više od 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine, dok izrađuju planove za sporazum o prekidu vatre u Ukrajini.
Francuska i Njemačka, koje su dugo bile protiv potpune zapljene imovine zadržane u EU-u, vode razgovore s Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim državama o načinima na koje bi se ta sredstva mogla iskoristiti, piše Financial Times (FT).
Francuski dužnosnici raspravljali su o prijedlogu prema kojem bi europske prijestolnice zaplijenile imovinu ako bi Moskva prekršila budući sporazum o prekidu vatre u Ukrajini, izjavile su tri osobe upoznate s razgovorima. Taj je prijedlog dio nastojanja da se Kijevu pruže sigurnosna jamstva nakon završetka sukoba.
Zagovornici povezivanja prekida vatre s ovim mjerama vide to kao način da se Rusiju obveže na poštivanje dogovora te da Ukrajina dobije dodatne garancije.
Razgovori se vode usred pojačanih diplomatskih aktivnosti u Europi, koje predvode Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, s ciljem osmišljavanja mirovnog plana za Ukrajinu. Ti su napori potaknuti odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da započne bilateralne pregovore s Moskvom u svrhu okončanja rata.
Saveznici iz skupine G7 zamrznuli su oko 300 milijardi eura imovine Ruske središnje banke 2022. godine, nakon što je Moskva izvršila potpunu invaziju na Ukrajinu. Velika većina te imovine, oko 190 milijardi eura, pohranjena je u belgijskoj središnjoj depozitarnoj instituciji Euroclear, dok su manji iznosi raspoređeni u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Trenutačno se prihod ostvaren od ove imovine – uglavnom gotovine i državnih obveznica – koristi za otplatu 50 milijardi dolara zajmova koje su zemlje G7 odobrile Ukrajini, dok osnovna imovina ostaje netaknuta.
Države poput Ukrajine, Poljske i baltičkih zemalja već dugo zagovaraju potpunu zapljenu osnovne imovine, no ključni centri moći, uključujući Berlin, Pariz i Bruxelles, ranije su se protivili takvom potezu zbog zabrinutosti da bi zapljena državne imovine mogla stvoriti presedan u međunarodnom pravu.
Europska središnja banka također je izrazila zabrinutost da bi status eura kao sigurne svjetske valute za devizne rezerve mogao biti doveden u pitanje, budući da je većina te imovine denominirana u eurima.
Tijekom razgovora s Trumpom prošloga tjedna, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi trenutačna zapljena imovine značila kršenje međunarodnog prava, ali da bi ta sredstva mogla postati dio pregovora na završetku rata.
Budući njemački kancelar Friedrich Merz signalizirao je spremnost da razmotri potporu prijedlogu o zapljeni zamrznute ruske imovine, izjavio je jedan izvor upoznat s temom. Merz bi se u srijedu trebao sastati s vršiteljem dužnosti kancelara Olafom Scholzom kako bi uskladili stavove uoči samita čelnika EU-a u četvrtak. Glasnogovornik Scholza odbio je komentirati.
Britanski premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je izjavio kako London istražuje načine na koje bi se ta imovina mogla iskoristiti. “Naravno, prihodi i dobit se već koriste”, rekao je zastupnicima, nakon što je tijekom vikenda potpisao sporazum s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prema kojem će Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini posuditi 2,26 milijardi funti, osigurane prihodima od sankcionirane ruske državne imovine.
“Kada je riječ o samoj osnovnoj imovini, to je vrlo složeno pitanje. Nije jednostavno”, dodao je Starmer. “Ali mislim da moramo učiniti više i radimo na tome da istražimo koje su mogućnosti, zajedno s drugim državama.”
Dva izvora FT-a upoznata s francuskim prijedlogom izjavila su da je on dobro prihvaćen među europskim saveznicima, no daleko je od konačnog dogovora. Glasnogovornik Macrona odbio je komentirati.
Grupa koja zagovara zapljenu dobila je dodatni poticaj prijetnjom Trumpove administracije da povuče vojnu potporu Ukrajini. “Sve je više država spremno iskoristiti zapljenu zamrznute imovine kao sredstvo pritiska”, izjavio je jedan izvor za FT.
