Davno je sazrelo vrijeme da se promijeni monetarna politika BiH, ali i uloga Centralne banke BiH, ali teško da će do toga i doći u neko dogledno vrijeme zbog nepostojanja političke volje.
Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle osvrćući se na nedavni prijedlog da bude promijenjena dosadašnja monetarna politika CBBiH, odnosno da se naprave određene zakonske izmjene koje bi omogućile da ona može kupovati obveznice i na domaćem, a ne samo stranom tržištu, što bi u konačnici, prema mišljenju analitičara, omogućilo učinkovitiju borbu protiv inflacije u BiH.
-CBBiH od samog svog početka ima tu ograničenu ulogu definiranu Ustavom i Daytonskim sporazumom. Naravno, radi se o currency boardu i vezanosti marke za euro, što se u sadašnjim uvjetima pokazalo kao otežavajuća okolnost. Mislim da bi trebali ući u taj proces kako bismo našim građanima omogućili normalan život. Iako postoje prijedlozi da se to promijeni, nisam siguran da ćemo to dočekati u bliskoj budućnosti. Da bi do toga došlo, potrebno je mijenjati i Ustav BiH, a za to nema političke volje, a ni suglasnosti – kaže Kutle.
Kako bi suzbila inflaciju u eurozoni ECB planira novo podizanje kamatnih stopa i u rujnu. Da li naši građani imaju razloga za brigu?
KUTLE: Da bismo shvatili sve ovo, treba da pogledamo malo širu sliku. Podizanje kamatnih stopa je posljedica inflacije, ne uzrok. To je, u stvari, jedan od strategijskih alata koji ECB može upotrijebiti kako bi suzbila inflaciju na prihvatljivu razinu od dva posto. Daj Bože da do toga dođe, jer EU već godinama tiska oko 700 milijardi eura bez pokrića. Ali mora se sagledati još jedan dio te slike. Onaj tko danas, recimo, digne neki kredit i pametno uloži taj novac, on će za godinu dana imati najmanje za 10 posto veću vrijednost. Što se tiče poteza ECB-a, mislim da to neće u većoj mjeri uticati na rast kamatnih stopa i kod nas. Plasman kredita tijekom ove godine rastao je samo tri posto, što je premalo. Banke zbog toga ne mogu puno povećavati svoje kamate, jer bi to moglo ugroziti njihovo poslovanje.
Vrijednost eura je već mjesecima u stalnom padu u odnosu na dolar. Kako bi se ovo moglo odraziti na BiH?
KUTLE: To će sigurno imati negativne i neizravne posljedice po BiH. Euro stalno gubi na svojoj vrijednosti od izbijanja sukoba u Ukrajini. Amerika je sve ovo zakuhala i ova situacija najviše odgovara baš njima. Što rat duže traje, to bolje za njih, ali ne i za Europu. Oni, jednostavno, vladaju Europom i jasno je da će zbog toga euro i dalje padati, sve dok se ne pojavi neki europski lider koji će pokušati to da promijeni.
Kolika je trenutna inflacija u BiH, da li je potrebno paliti alarme?
KUTLE: Postoje različite procjene kolika je ona trenutno. Kada uzmemo energente, to je 30 posto, hrana 40, a službena je oko 11. Mislim da je ona i veća. Inflacija će i u idućem vremenu mnogo toga negativnog donijeti građanima BiH, jer trend rasta cijena i dalje postoji, baš kao i pad životnog standarda. Problem je što rast primanja ne prati inflaciju.
Koji su trendovi u našem bankarskom sektoru, da li je zbog krize došlo do pada depozita ili tražnje za kreditima?
KUTLE: Tražnja za kreditima je već u posljednjih nekoliko godina na nekoj minimalnoj razini, što onda dovodi do toga da i gospodarski razvoj bude usporen. Ne može se razvijati bez kredita i pametnog investiranja. Još jedan negativan trend je u stagnaciji bankarskih depozita građana, pogotovo oročenih, na kojima građani trenutno nemaju gotovo nikakvu kamatu. To će se morati promijeniti.
U ovim neizvjesnim vremenima u što uložiti novac kako se njegova vrijednost ne bi “istopila”?
KUTLE: Novac treba ulagati u znanje i obrazovanje. To je jedino što će vam na kraju sigurno donijeti određene benefite. Naravno da je veliki problem kako sačuvati novac od “topljenja”, jer će inflacija vjerovatno nastaviti da raste. To će posebno osjetiti oni koji imaju novac oročen na štednji, jer će taj polog izgubiti 10 posto svoje vrijednosti. I tako će biti sve dok banke ne podignu kamate na štednju na neku realnu razinu, što ne treba očekivati sve dok inflacija ne počne padati. Oni koji imaju nešto novca treba da dobro razmisle što s njim da rade kako se vrijednost ne bi “istopila”.
