Djeca danas odrastaju u svijetu u kojem se isprepliće stvarni život s virtualnim. U samo nekoliko klikova mogu se povezati s bilo kojom osobom koja je na internetu, bilo da se ona nalazi nekoliko metara od djeteta ili da je pak kilometrima daleko. Koliko god internet, kao svima dostupna platforma, ima dosta pozitivnih stvari, posebno tinejdžere “vrebaju” brojne opasnosti kojih oni često nisu ni svjesni, piše Večernji list BiH.
Svakodnevno korištenje
Profili na društvenim mrežama danas su postali neizostavna stvar, a njihovo svakodnevno korištenje već godinama je konstanta, a u posljednje vrijeme postaje smrtonosno dječje igralište. Osim Facebooka i Instagrama, dvaju platformi koje imaju ogroman broj korisnika, jedna od mreža koja je zauzela prvo mjesto, posebice kod mladih, je TikTok, koja je u kratkom vremenu postala planetarno popularna. Ova kineska društvena mreža u prvi plan stavila je urnebesno zabavna videa, a korisnicima nudi da sami naprave i objave ili gledaju neki od njih. No, iako je kao i svaka društvena mreža trebala nuditi određeni vid zabave, i nad ovom platformom pojavili su se izazovi, tzv. challengei, koji su završili najgorim, crnim scenarijem. Desetogodišnji dječak u blizini Beograda jedna je od žrtava te igre koja se proširila među djecom. Dječak se, kako pišu srbijanski mediji, slučajno objesio igrajući TikTok izazov “Blackout”. Kako se navodi, ostao je sam u stanu dok su mu roditelji bili u trgovini. – Kad su se vratili, on nije otvarao vrata, pa su pozvali policiju i vatrogasce koji su preko balkona ušli te zatekli stravičan prizor, odnosno tijelo obješeno o krevet na kat. Od početka se sumnjalo da je do smrti došlo slučajno tijekom igre, a sad se vjeruje da je dječak igrao “Blackout” na TikToku – kazao je izvor iz istrage. Sličan slučaj šokirao je i Italiju. Desetogodišnja djevojčica umrla je od gušenja u Palermu na Siciliji, također dok je sudjelovala u izazovu na TikToku. Sličan izazov vladao je i na drugim društvenim mrežama prije nekoliko godina, a riječ je o igrici “Plavi kit” koja je odnijela živote desecima djece diljem Europe. No, osim ovih igrica koje izravno odnose živote, društvenim mrežama šire se specijalizirane grupe koje se koriste za upoznavanje, a koje su idealne za predatore koji, predstavljajući se njihove dobi, dobiju sve potrebne podatke – od adrese stanovanja, broja mobitela, adrese škole pa do lokacije na kojoj se kreće u određeno vrijeme. Sve te informacije koje se dijele na društvenim mrežama idealne su za pedofile koji na sve načine pokušavaju doći do podataka i fotografija o određenoj osobi.
Upoznavanja i druženja
Online platforme, odnosno “upoznavanja i druženja” uživo te stranice s eksplicitnim sadržajem privlače sve više mladih. Prema istraživanjima, predatori stupaju u kontakt s potencijalnom žrtvom preko raznih servisa i aplikacija, nakon čega nekoliko tjedana traje intenzivna prepiska, uključujući prijenose uživo. Žrtve često ne budu ni svjesne da s druge strane nije osoba koja se predstavlja, da se umjesto vršnjaka nalaze odrasle osobe s katastrofalnim namjerama. Nakon određenog vremena predatori nagovaraju žrtve na razmjenu fotografija, najčešće nagih, a u najvećem broju slučajeva nasjeda se na takve prijedloge, pa “meta” šalje svoje golišave fotografije, pa čak i snimke. Nakon svega toga počinje ucjena, nekad se od djece traži novac, a nekad fizički kontakt, što u svakom slučaju završava kobno. Dječji psiholozi diljem BiH i regije ključ borbe s ovom pošasti vide u prevenciji, iako je, kažu, vrlo važno prepoznati problem kod djeteta i pravodobno reagirati. Važno je educirati i roditelje i djecu koje prijetnje su na internetu, što se smije, što ne, ali je nužno i cijelo društvo upoznati s ovim problemom, ističu stručnjaci. •
