Najava simbolične pristojbe za korisnike usluga EP HZ Herceg Bosne a u korist RTV Herceg Bosne, uznemirila je prije svega bošnjačku javnost. Dvostruka Herceg Bosna ne godi onima koji bi željeli ukloniti bilo kakve tragove hrvatskog političkog subjektiviteta u BiH. Iz tog razloga, pristojba o jedne KM svakako je dobrodošla.
Ipak, u hrvatskom političkom korpusu ova odluka nije dočekana s oduševljenjem. Činjenica da je je RTV Herceg Bosna poduzeće u vlasništvu općina s hrvatskom većinom (ili značajnim brojem) čini ovu televiziju već na teretu hrvatskim građanima. Također, RTV Herceg Bosna unatoč brojnim najavama, još uvijek nije opravdala programska očekivanja.
Za razliku od politike, koja je i donijela odluku o ovakvom obliku sufinanciranja, malobrojni hrvatski medijski stručnjaci u BiH su podijeljenih mišljenja.
Ana Popović, dugogodišnja novinarka HRT Kiseljak, koja je danas integrirana u RTV Herceg Bosne smatra da „jedna KM nije puno, ali moramo znati gdje novac ide“
- Sjediti i svakoga dana kritizirati sve živo, a ne poduzeti ništa da se stanje promijeni, definitivno nije nikakvo rješenje. Polazeći od takvog stava, mislim da jedna KM za RTV Herceg- Bosne nije puno za većinu nas, ali.. Mora se točno znati na koji način će se novac trošiti, a jedini opravdan razlog po meni je poboljšanje kvalitete programskih sadržaja koje ova tv kuća nudi.
Kao bivša televizijska novinarka, Ana Popović je nezadovoljna programom RTV Herceg Bosne.:
- Najprije sam nezadovoljna zastupljenošću tema koje se tiču središnje Bosne. Jednostavno premalo ih je i nemaju tretman kakav zaslužuju. Drugo, u informativnom programu je previše „misa i polaganja vijenaca“, previše forme, premalo sadržaja. Uz dužno uvažavanje bilo čijih vjerskih osjećaja, vjerskim temama mjesto je u vjerskom programu, a što se obljetnica stradanja tiče, već godinama važnije je tko je položio vijenac nego što se tu zaista dogodilo i zašto je ta obljetnica važna za hrvatski narod. Posljednja kritika prvenstveno je usmjerena udrugama proizašlih iz Domovinskog rata koje u većini slučajeva ni same ne znaju ništa o obilježavanju obljetnica koje formalno organiziraju niti o njima žele govoriti pred kamerom. U programu je premalo tema koje se dotiču običnih ljudi, gospodarskih tema kao i prilika da se čuje i potpuno drugačije mišljenje, u političkom i svakom drugom smislu.
Mnogo kritičniji od Ane Popović je također novinar, Zvonimir Čilić. U razgovoru za Dnevnik.ba Čilić je zamolio da se njegov komentar sažme samo u jednu rečenicu:
- Ja neću dati marku za to!
Da su malobrojni medijski djelatnici koji pišu i izvještavaju na hrvatskom jeziku dobronamjerno rezervirani prema uvođenju pristojbe, potvrđuje i bivši urednik i direktor HRT Kiseljak Tvrtko Milović, danas urednik dokumentarno-suvremenog programa na BHRT. On smatra da od svoga nastanka RTV Herceg Bosna nije mnogo marila za informativne potrebe Središnje Bosne, iako je bilo i volje i namjere:
- Središnja Bosna je dala HRT Kiseljak, kojeg je iznjedrio hrvatski narod središnje Bosne. Dali smo frekvenciju, kadrove, iskustvo… Sve je to svedeno na rad jedne ekipe iz Kiseljaka što nije dovoljno. Jasno je da RTV Herceg Bosna nema kapaciteta biti velika televizija, ali nakon skoro 30 godina djelovanja HRT Kiseljak, žalosno je da se uštede prave na informativnoj pokrivenosti Središnje Bosne. Mene je osobno strah da ova jedna marka pristojbe neće ništa značajno promijeniti u tom pogledu.
Veličinu i važnost jedne marke ističe i Ana Popović:
- Jedna KM definitivno nije veliki iznos, ali je njezino dobrovoljno izdvajanje je velika, možda i posljednja prilika da Hrvati u BiH imaju tv program na svojemu maternjem jeziku, pravo koje im se osporava iako ga u zemljama članicama Europske unije imaju i nacionalne manjine. Prilika je da to i da Hrvati dobiju jednu dobru bazu kadrova koji će jednoga dana, iskreno se nadam, biti dio javnog RTV servisa koji će emitirati program na hrvatskom jeziku. Možda je pomalo i nepopularno, ali bilo bi dobro s vremena na vrijeme objaviti iz kojih se to područja BiH na ovaj način, uz račune Elektroprivrede HZ HB, ubire najviše novca, tko je s kritika prešao na djela i tko ima puno pravo tražiti bolje i kvalitetnije programske sadržaje na RTV Herceg- Bosne.
Odgovornost menadžmenta RTV Herceg Bosne za ovu jednu marku je ogromna. Ako novac ne donese vidne promjene, svi oni koji osporavaju Hrvatima pravo Javni servis na hrvatskom jeziku, pa i postojanje RTV Herceg Bosne, dobit će dodatnu argumentaciju kako Hrvati nisu u stanju napraviti kvalitetan program. S druge strane, propustiti ovakvu priliku značilo bi i Hrvatima da u medijskom pogledu za svoje neuspjehe ne mogu kriviti nikoga do sebi sebe.
