Do nove vlasti malo kockom, malo političkom trgovinom

Uspostava nove vlasti u BiH, i na državnoj i na razini Federaciji BiH, neizvjesna je i nakon što su otpočeli pregovori među zainteresiranim strankama, a na razini entiteta konačna odluka ovisit će o pukoj sreći odnosno zastupničkim mjestima koje će neke od njih dobiti “iz šešira”.

Čelnici oporbenog bloka u utorak su se sastali s vodstvom HDZ-a BiH u Mostaru i potvrdili načelnu spremnost za uspostavu koalicije koja bi se temeljila na usuglašenom programu rada u naredne četiri godine. Naznačili su i kako ništa nije gotovo jer još nije sigurno kako će izgledati budući saziv Doma naroda parlamenta Federacije BiH, u koji se zastupnici biraju neizravno iz sastava onih koji su dobili mjesta u skupštinama županija.

Sukladno izmjenama izbornog zakona i ustava Federacije BiH, koje je 2. listopada nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, entitetski Dom naroda čine po 23 zastupnika u klubovima konstitutivnih naroda te 11 iz reda ostalih. Unutar klubova Hrvata, Bošnjaka i Srba najmanje 11 zastupnika potrebno je za predlaganje predsjednika i dva dopredsjednika entiteta koje onda bira Zastupnički dom. Kada oni budu izabrani predlažu entitetskog premijera i vladu.

Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Nermin Nikšić potvrdio je kako se sada vodi mrtva utrka između bloka dosadašnjih oporbenih građanskih i bošnjačkih stranaka, s jedne i Stranke demokratske akcije (SDA), s druge strane, za prevlast u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, o čemu će ovisiti i kontrola nad izvršnom vlasti.

Pojasnio je kako i oporba i SDA za sada imaju osiguranih po 10 zastupnika u tom tijelu, a o tome tko će dobiti prevagu tek će se odlučivati.

“Najmanje dva zastupnika bit će izabrana ‘iz šešira'”, kazao je Nikšić.

Time je aludirao na činjenicu da u dvije županije SDA i oporba imaju jednak broj zastupnika u lokalnim skupštinama, što će značiti da će se morati kockom odrediti tko će od njih postati i zastupnik u klubu Bošnjaka Doma naroda pa će ovisno o tome HDZ BiH izabrati bošnjačke partnere u vlasti Federacije, a time vjerojatno i države.

Bez preciznih rokova za uspostavu vlasti

U Republici Srpskoj Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ima komotnu većinu za nastavak vladanja na entitetskoj razini, no i dalje je otvorena mogućnost da na razini države bude poslan u oporbu.

To proistječe iz činjenice da su srpske oporbene stranke u Zastupničkom domu parlamenta BiH dobile pet zastupničkih mjesta, što je dovoljan broj glasova iz tog entiteta za donošenje zakona i odluka u Zastupničkom domu. Stoga sada sve ovisi o sastavu Doma naroda, kojega čine klubovi od po pet zastupnika iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba. Iako je Dodikova stranka dobila šest mjesta, dakle jedno više od oporbe, ovisit će o odluci bošnjačkih i hrvatskih stranaka koga će uzeti za partnera u vlasti.

Dom naroda ima velike ovlasti jer bez njegove suglasnosti ne može biti potvrđen niti jedan zakon kojega izglasa Zastupnički dom. Za apsolutnu kontrolu nad tim procesima potrebna su četiri glasa u svakom od klubova konstitutivnih naroda. SNSD ih za sada ima osigurana tri, a hoće li dobiti i četvrtog ovisi o malenom zastupničkom klubu “Pokret za državu”, koji će djelovati u Narodnoj skupštini RS, tijelu koje delegira zastupnike iz tog entiteta u državni Dom naroda.

Klub “Pokreta za državu” čine zastupnici iz različitih stranaka, čije je sjedište u Federaciji BiH uključujući tu SDA i SDP BiH.

Jedan od članova tog kluba Edin Ramić kazao je kako oni “neće slušati sarajevsku čaršiju”, a da će podržati sve što vodi naprijed. Kazao je kako između oporbe u RS i Dodika zapravo nema nikakve bitne razlike pa razmišljaju o tome da postanu dio nove skupštinske većine. “Nećemo slušati mišljenja sarajevske čaršije da netko tko da podršku SNSD-u nije u pravu”, kazao je Ramić.

Skupštine deset županija unutar Federacije BiH trebaju biti konstituirane do 3. prosinca, dok će parlament RS u novom sazivu vjerojatno profunkcionirati u naredna dva tjedna pa se rasplet u federalnom i državnom domu naroda može očekivati do sredine prosinca.

Iako izborni zakon BiH definira precizne rokove za uspostavu tijela vlasti nakon izbora, on ne predviđa nikakve sankcije ukoliko se ti rokovi premaše. Nije predviđena niti mogućnost izvanrednih izbora.