Liječnici na zagrebačkom Rebru dječaka nisu uspjeli spasiti. Velike doze kofeina i taurina iz energetskih napitaka za djecu su toksične
Doktori na Rebru dječaka su dugo reanimirali, nažalost, uzalud. Samo nekoliko sati nakon što se zabavljao s prijateljima, trinaestogodišnjak je preminuo. Roditelji njegovih prijatelja još su u šoku zbog ove tragedije koja se dogodila prije desetak dana. Dječak je s prijateljima tog dana bio u kinu, gdje je navodno popio veću količinu energetskog napitka.
Nakon kina, vratili su se u kvart i prijatelji su se utrkivali oko zgrade u kojoj stanuju, da bi se dječak u jednom trenutku samo srušio. Hitna pomoć odvezla ga je u bolnicu, gdje su ga bezuspješno nastojali spasiti. Ultrazvuk srca pokazao je neprepoznatu miokardiopatiju, oštećenje srčanog mišića.
Opasno i u malim dozama
Liječnici, dakako, ne mogu govoriti o slučaju nesretnog dječaka kojeg su bezuspješno nastojali spasiti. – Općenito govoreći, osim šećera koji nije dobar, za djecu problematični sastojci energetskih napitaka, koji bi mogli uzrokovati toksičnost, jesu kofein, taurin i L-karnitin. Prevelike doze tih sastojaka mogu izazvati neželjene nuspojave, odnosno mogu biti toksične za mladi organizam – kaže dr. Filip Rubić, pedijatar s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine s Odjela za pedijatrijsku intenzivnu medicinu KBC-a Zagreb, pozivajući se na istraživanje objavljeno u Pediatricsu. Stimulirajući sastojci energetskih napitaka dovode do ubrzanog rada srca, a to može imati posljedice na čitav organizam. Cirkulacija i dostava kisika i hranjivih tvari cijelom organizmu postaje nedostatna i to utječe na druge funkcije u organizmu, prvenstveno na mozak, bubrege i jetru. – Puls se može dići, npr., s 90 na 120, što je u sportu normalno, ali tada ćeš stati i time smiriti puls, tijelo će prepoznati napor i neće ga forsirati. Međutim, energetsko piće je vanjski stimulans koji vodi do povećanog broja otkucaja i, kad se umjetno postigne taj broj otkucaja, tijelo se neće moći smiriti. A taj povećani broj otkucaja kod kardiopatija može biti fatalan – opisuje dr. Rubić.
Naime, čovjekova reakcija na neki virus može dovesti do oštećenja srčanog mišića, što ne mora imati nikakve simptome i ostaje neprepoznato. – Do jednog trenutka nema nikakvih simptoma, a dan kasnije možeš se naći u intenzivnoj na aparatima i lijekovima koji održavaju život. Energetsko piće može biti okidač za tu situaciju – govori liječnik. Kao pedijatrijski intenzivist susretao se, kaže, dok je radio u Klaićevoj sa slučajevima djece koja su zbog energetskih pića bila hospitalizirana, ali do sada nije bilo reanimacije i fatalnog ishoda. – Djeca i mladi to ne bi trebali uzimati jer je stimulans koji daju energetska pića nepotreban je za njihovu dob i njihove dnevne potrebe. U trgovini se može svašta kupiti, pa tako i proizvodi čija konzumacija u prevelikim dozama može biti otrovna. No ovo može i u malim dozama biti opasno – poručuje dr. Rubić. Slično kao za energetska vrijedi i za sportska pića namijenjena rehidraciji. Pedijatri ih ne preporučuju djeci jer imaju velike količine natrija. Voda je najbolji način rehidracije kod sportskih napora djece.
Jedna limenka energetskog napitka, ovisno o veličini, sadrži između 80 i 150 miligrama kofeina, ali to može biti i 320 mg. Prihvatljiv dnevni unos kofeina varira od osobe do osobe, ali za većinu pa i za adolescente to je oko tri miligrama po kilogramu tjelesne težine. Prekoračenje dnevnog unosa kofeina može izazvati tjeskobu, ubrzani rad srca, drhtavicu, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu i porast krvnog tlaka pa zdravstveni radnici godinama ukazuju na opasnosti od energetskih napitaka. Miješanje pak energetskih napitaka s alkoholom kod konzumenta stvara privid manje razine pijanstva od stvarne. Inicijativa za zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima prije tri godine nije prošla u Hrvatskom saboru. Premda je i udruženje proizvođača Energy Drinks Europe članovima sugeriralo da u svojim reklamama ne ciljaju djecu i ne prodaju proizvode blizu škola, djeca i mladi najveći su konzumenti tih napitaka. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 68 posto adolescenata i 18 posto djece konzumira ih redovito.
