U Hrvatskoj su prethodnih godina bili pokazatelji da dječaci 4-5 puta više piju, a sada je to samo dvaput više u dobi od 11 godina, dok su u dobi od 13 do 15 godina djevojčice prestigle dječake
Dobna granica za konzumiranje alkohola sve je niža, a posljednja provedena istraživanja pokazuju kako su konzumiranju sklonije djevojčice nego dječaci, piše Večernji list BiH.
Koji su uzroci
Naime, prvi put u 20 godina djevojčice su prestigle dječake u konzumaciji alkohola, pokazali su rezultati istraživanja “Health Behaviour in School-aged Children HBSC” provedenog 2022. godine. Istraživanje se provodi od 2002. godine, a najteža je situacija bila 2006. i 2010. godine, kada je zabilježeno da se 10% dječaka i 4% djevojčica napilo. U 2014. i 2018. trend je padao, no u pandemiji je eskalirao. S ovim problemom suočava se i Republika Hrvatska. Kako je nedavno istaknula dr. Ivana Pavić Šimetin iz HJZ-a, zabrinjava porast konzumacije alkohola 2022., i to već u dobi od 11 godina, posebno kod djevojčica. – Prethodnih godina bili su pokazatelji da dječaci 4-5 puta više piju, a sada je to samo dvaput više u dobi od 11 godina, a u dobi od 13 do 15 godina djevojčice su i prestigle dječake – istaknula je. Uzroci, smatra ona, vjerojatno leže u pandemiji i potresima u Hrvatskoj, stresorima koji su teže pogodili djevojke, o čemu govori i velik porast hospitalizacija djevojaka vezanih uz mentalno zdravlje te pokazatelji prema kojima su ti stresori pogodili više od 10% djevojaka, a upola manje mladića. Novijih službenih podataka za Bosnu i Hercegovinu nema, ali ranije objavljeni podaci pokazali su da najveću količinu ukupno popijenog alkohola konzumiraju upravo mladi dobi od 15 do 29 godina, a s konzumacijom se počinje već s 13 godina.
Prema ranijim rezultatima jedne od anketa federalnog Zavoda za javno zdravstvo, urađene na uzorku od 4000 učenika starosti do 16 godina, više od 60 posto ispitanika izjavilo je da konzumira alkohol, dok se više od 25 posto njih jednom ili više puta napilo. Problem je što, unatoč zakonskim zabranama prodaje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, mladi i dalje lako dolaze do alkohola. Osim toga što sve više predstavlja problem među mladima, konzumiranje alkohola svakodnevica je velikom broju odraslih stanovnika ove zemlje.
Posljedice alkohola
Prema podacima objavljenim na stranici World Population Review o prosječnoj konzumaciji alkohola u svijetu, što varira ovisno o zakonu, kulturi i drugim karakteristikama svake zemlje, Bosna i Hercegovina nalazi se na 65. mjestu. Podaci za Bosnu i Hercegovinu iznose 7,81 litru po glavi stanovnika godišnje. Prema toj statistici, muškarci u BiH piju 12,95 litara, a žene 2,96 litara alkohola.
Ispred BiH je nekoliko zemalja regije, i to Crna Gora, Slovenija, Srbija i Hrvatska. Dugogodišnje prekomjerno konzumiranje alkohola nerijetko dovodi do raznih oboljenja. – Prema podacima ambulantno-polikliničkih službi, u skupini mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja prouzročenih alkoholom (F10) bilježi se trend smanjenja od 2431 oboljelog i stopa od 11/10.000 stanovnika u 2019. godini do 1905 oboljelih i stopa od 9/10.000 stanovnika u 2021. godini. Bilježi se i trend porasta alkoholnih oboljenja jetre (K70) od 370 oboljelih i stopa 2/10.000 u 2019. godini do 411 oboljelih i stopa od 2/10.000 u 2021. godini – navodi se u posljednjem objavljenom biltenu o zdravstvenom stanju stanovništva u FBiH. Nadaje stoji kako od ukupno 1905 oboljelih od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja prouzročenih alkoholom (F10), značajno je veći broj oboljelih kod muškaraca – 1522 u odnosu na broj od 383 oboljelih žena. I kod alkoholnog oboljenja jetre (K70) od 411 evidentiranih u PZZ značajno je veći broj evidentiranih oboljelih muškaraca – 376 u odnosu na broj oboljelih žena – 35. – Od ukupno 1520 oboljelih od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja prouzročenih alkoholom (F10) i alkoholnoga oboljenja jetre (K70) evidentiranih u PZZ-u u Federaciji BiH u 2021. godini, najveći broj oboljelih evidentiran je u starosnim skupinama od 30 do 39, od 40 do 49, od 20 do 29 godina, od 50 do 59, od 60 do 64 godine i od 70 do 79 godina – zaključeno je u spomenutom dokumentu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
