Dani europske baštine ŽZH

Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke i Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine koji djeluje unutar ministarstva protekla dva dana održali su Dane europske baštine Županije Zapadnohercegovačke. Dan europske baštine naše Županije obilježavaju se svake godine 17. listopada, a ove godine u središtu pozornosti je tradicijska i folklorna materijalna i nematerijalna baština naše županije.

Radionica tradicijskih glazbala (načini i procesi izrade) čiji su voditelji bili Ivan Barać i Jure Miloš, izložba tradicijskih glazbala (gusle, diple i svirala iz privatne zbirke Jure Miloša), te okrugli stol na temu „Izazovi očuvanja nematerijalne baštine“ bili su dio programa prvog dana. Frugog dana predstavljen je „Vodič kroz etnološku muzejsku građu Županije Zapadnohercegovačke“ autora Jure Miloša, te koncert tradicijske glazbe gdje su nastupili najbolji svirači tradicijskih glazbala naše županije, među kojima su iz Posušja bili Tomislav Kovač Strukić i njegov sin Ante, zatim Josip Begić i Mate Grubišić.

„Riječ je o predstavljanju naše tradicije za koju kada su recimo u pitanju predmeti koje je popisao ovaj Vodič nama vrlo malo poznati. Kako smo tako brzo zaboravili našu blisku povijest? Kako možemo zaboraviti dio našeg kulturnog identiteta? To je ono što mi moramo integrirati u naš obrazovni sustav kako bismo djeci usadili senzibilitet prema kulturno – povijesnoj baštini“, smatra Marija Soldo ravnateljica Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine ŽZH. O svemu ovome i brine Zavod za zaštitu kulturno – povijesne baštine Županije zapadnohercegovačke djeluje  na području Posušja, Gruda, Ljubuškog i Širokog Brijega. Prema riječima ravnateljice ovog zavoda Marije Soldo, važno je shvatiti kako su prilično izazovni poslovi očuvanja kulturne i tradicijske baštine. „Kako bi jedan sustav bio funkcionalan, mi moramo imati institucionalnu, zakonodavnu i najvažnije susretljivost i suradnju u društvenoj zajednici. Naš posao je terenski, bilo da je u piatnju materijalna ili nematerijalna baština. Mi evidentiramo situaciju, damo mjere zaštite, tako da uvijek moramo surađivati s društvenom i lokalnom zajednicom. Bez uvezanosti, sinergije i umreženosti institucija ne možemo puno učiniti. Zato moramo jačati suradnju i povezanost kako bi stvorili funkcionalan sustav zaštite kulturne i povijesne baštine“, istaknula je Soldo.

Bili smo na predstavljanju Vodiča kroz entnološku muzejsku građu Županije zapadnohercegovačke, autora Jure Miloša. Riječ je o skupu samo nekih eksponata iz četiri ustanove s područja naše županije koje imaju i rade muzejsku djelatnost. Riječ je o muzejima „U kući oca mojega“ u Posušju, Muzej i galerija na Širokom Brijegu, muzej na Humci i arheološla zbirka svetog Stjepana prvomučenika u Gorici. „U Posušju se nalaze predmeti koji su vezani za svakodnevne poslove, podjeljen na tri cjeline. U Širokom je građa koja je vezana za nošnju, nakit, oružje. U Posušju predmeti imaju svoju inventarnu knjigu, evidentirani su, izloženi su, ali nisu bili opisani. To smo ovdje u vodiču uradili. Naši muzeji nemaju etnologe, koji bi bili kustosi, pa ovaj vodič je neka zamjena. I primjerci iz muzeja na Širokom su na isti način popisani u ovom vodiču“, kazao je Jure Miloš.

Iako ova vrsta tradicije ima smisla samo ako je konzumiraju i žive ljudi koji su na ovim prostorima naše županije, ipak trajan zapis u bilo kojoj formi mora postojati i biti svjedok. Važna stvar je da sve što imamo popišemo sve što imamo, time zaštitimo i stavimo u okvire odgovornog upravljanja, razvijanja, predstavljanja i očuvanja. „Tradicija ima punu svrhu ukoliko živi, da ono što baštinimo, da to izvodimo, nudimo budućim naraštajima. To je prvotna svrha tradicije. Kada gledamo ipak na prošlost, onda i vidimo važnost zapisanog. Različiti događaji i nepogodne mogu dovesti do toga se nešto uništi, no pisanje, istraživanje, ipak nudi jednu sigurnost da ako se nekada nešto dogodi da ostane bar kroz neku knjigu zapis da smo tu nekad bili i nešto imali,“ kazao je Miloš.

Govoreći o opasnostima gubitka naše tradicije, Miloš je kazao da ta opasnost uvijek postoji, jer dio smo globalnog svijeta, ali i pomalo patimo od osjećaja manje vrijednosti. „Ako nam netko nešto veći ponudi, mi mislimo da je to dobro, da je to in. Treba biti kritičan, ako je dobro neka dolazi, ako nije, onda nam ne treba i nećemo to usvojiti. Apeliram da se mladi ljudi osvijeste o ovoj temi. Na nama koji radimo ovaj posao je da mladima prenesemo, na jedan lijep i ponizan način, da budemo prezentatori koji će širiti tradiciju ljubavi, istrpiti sve pogreške mladih i time ih prodobiti, a ne odbijati. Trebamo znati što prikazujemo i javnosti“, kazao je Miloš.

A da smo prepoznatljivi u ovom smislu predstavljanja tradicijske i kulturne baštine dokaz je nedavnio nastup u Novom Sadu u Srbiji. Naime, na događaju folklorne umjetnosti na 17. Festivalu nošnje, nakita i oglavlja “Biserna grana” u Novom Sad jedna od najzanimljivijih prezentacija bila je nošnja iz Zapadne Hercegovine koju su izradili Ivan Barać, Dean Krešo i Jure Miloš. Njihov trud i posvećenost očuvanju tradicije rezultirali su osvajanjem nagrade za najbolju prezentaciju nošnje koji su između ostalih predstavile i naše Ana i Gabrijela Širić iz Posušja. „To je međunarodno natjecanje vezano isključivo za nošnju. Nas su ocjenili najveći stručnjaci. I ova naša nagrada je doista značajna. Ovo je potvrda da jedan ustrajan rad koji je trajao godinama konačno bude nagrađen. Uz stručnjake koji ovo vole, vraća se na scenu nošnja kakva je bila, struka prepoznaje kvalitetu, a onda i narod koji vidi razliku u izgledu i radu to prihvaća. Na nama je da to predstavljamo, a ne da čuvamo za sebe, jer ono što znamo ne bi trebali čuvati za sebe nego dijeliti s drugima“, zaključio je Miloš.