Veliki petak je drugi dan Svetog trodnevlja, petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti.
Ovo je jedini dan kada se ne slave sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu.
Stoga Katolička crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Oltar je bez križa svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetog pisma i Muke i ljubljenje križa.
Na današnji dan u posuškoj crkvi Služba Muke Gospodnje počinje u 18,00 sati. Milostinja Velikog petka namijenjena je za potrebe Svete zemlje.
Kod katoličkih vjernika post je obvezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
