Stota obljetnica rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana navršava se danas.
Tim povodom u Zagrebu će biti održan svečani program u organizaciji HDZ-a, a neovisno o tomu, u Vukovaru obilježavanje Tuđmanova rođendana organizira krug njegovih nekadašnjih suradnika.
U Zagrebu, u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u 10 sati će se održati znanstveno-stručni skup pod nazivom “Uvijek i sve za Hrvatsku”, na kojem će govoriti premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković te najbliži Tuđmanovi suradnici, utemeljitelji stranke, uglednici i stranački dužnosnici.
U Lisinski dolaze oko dvije tisuće ljudi
U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, u kojoj je u veljači 1990. godine bio održan Prvi opći sabor HDZ-a, u 19 sati bit će održana svečanost na kojoj će pred oko 2000 sudionika govoriti Plenković i drugi stranački dužnosnici te će se održati kulturno-umjetnički program.
Vodstvo HDZ-a će sutra ujutro položiti i vijence i zapaliti svijeće na Tuđmanovu grobu na zagrebačkom Mirogoju i kod rodne kuće u Velikom Trgovišću.
Obilježavanju 100. obljetnice rođenja Franje Tuđmana u Zagrebu nazočit će i članovi obitelji Tuđman – kći Nevenka Tuđman, kao i Vanja Morić, supruga preminulog starijeg sina Miroslava Tuđmana.
Tuđmanov rođendan obilježit će se i u Vukovaru
Neovisno o obilježavanju koje organizira HDZ, u Vukovaru obljetnicu Tuđmanova rođenja obilježava krug njegovih nekadašnjih suradnika, među kojima je i Stjepan Tuđman, mlađi sin prvog hrvatskog predsjednika.
Predviđena je svečana akademija u Gradskom muzeju Vukovar u 16 sati, a prethodno će, u 13:30, biti položeni vijenci na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u 14 sati bit će služena sveta misa u crkvi sv. Filipa i Jakova, a u 15:30 bit će položen vijenac kod spomen-poprsja Franje Tuđmana na Trgu Republike Hrvatske.
Rođen je u Hrvatskom zagorju
Tuđman je rođen 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću. Sudjelovao je u partizanskom pokretu pa početkom 1945. s činom majora odlazi u Beograd kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije.
Radio je i u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane, u Generalštabu JNA te u uredništvu Vojne enciklopedije. Godine 1960. promaknut je u čin generala, nakon čega napušta aktivnu vojnu službu.
Nakon povratka u Zagreb bavi se znanstveno-istraživačkim radom te 1961. osniva Institut za historiju radničkog pokreta i postaje njegovim direktorom. Od 1963. predaje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Zbog stavova o nekim povijesnim pitanjima dolazi u sukob s vlastima pa je izbačen iz Komunističke partije, uklonjen sa Sveučilišta i smijenjen s mjesta direktora Instituta te prisilno umirovljen.
Uhitili su ga više puta
Nakon sloma hrvatskog proljeća uhićen je u siječnju 1972. i u montiranom procesu osuđen na dvije godine strogog zatvora. Kazna mu je na intervenciju Miroslava Krleže smanjena na devet mjeseci.
Zbog intervjua zapadnim medijima u kojem je zagovarao pluralističku demokraciju uslijedio je 1981. opet sudski progon. Uhićen je i osuđen na tri godine zatvora.
Kad je 1989. u Jugoslaviji dopušten pluralizam, Tuđman na tribini Društva književnika Hrvatske iznosi Prednacrt programskih osnova HDZ-a, a 17. lipnja na osnivačkoj skupštini HDZ-a izabran je za predsjednika stranke. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. i pobjede HDZ-a u saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske.
Dva puta je izabran za hrvatskog predsjednika
U samostalnoj Republici Hrvatskoj još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. godine. Predsjednički mandati obilježeni su agresijom na Hrvatsku, međunarodnim priznanjem u siječnju 1992., Domovinskim ratom i razdobljem mirne reintegracije te učvršćivanjem međunarodnog položaja Hrvatske.
Kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. te vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja u kojima su 1995. oslobođena okupirana područja.
Godine 1995. bio je supotpisnik Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u BiH, a kad je 1998. završila mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja u hrvatski državno-pravni sustav, ostvarene su njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.
Franjo Tuđman umro je 10. prosinca 1999. u Zagrebu.
