Haški tribunal izreći će danas, poslije procesa koji je trajao dva desteljeća, pravomoćnu presudu bivšem načelniku “Službe državne bezbjednosti” (SDB) Srbije Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću Frenkiju.
Stanišića (73) i njegovog pomoćnika Simatovića (73), haški sud je 30. lipnja 2021., poslije ponovljenog suđenja, osudio na po 12 godina zatvora zbog pomaganja zločina koje su u BiH 1992. počinile Crvene beretke, podsjeća Avaz.
Progon, ubojstva i deportacije
Nepravosnažnom presudom, Stanišića i Simatovića je sud tada proglasio krivim za pomaganje i podržavanje progona, ubojstva, deportacije i prisilnog premještanja Muslimana i Hrvata iz Bosanskog Šamca, u proljeće 1992.
Optužbi da su odgovorni za brojne druge zločine u Hrvatskoj i u još četiri bosanske općine, Stanišić i Simatović su prvostupanjskom presudom bili oslobođeni.
Tom presudom je utvrđeno i da nije dokazano da su Stanišić i Simatović bili sudionici u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrba sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH.
Sud je kao dokazano, u nepravomoćnoj presudi Stanišiću i Simatoviću, prihvatio da je to zločinačko udruženje postojalo i da su u njemu sudjelovali drugi čelnici Srbije, tadašnje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
Po presudi, Stanišić i Simatović su za taj poduhvat znali, ali nisu dijelili zločinačku namjeru s drugim sudionicima.
Druga zlodjela u BiH
Na tu presudu žalbe su uložili odvjetnici, tražeći da Stanišić i Simatović budu oslobođeni ili da im kazne budu skraćene.
Žalbu su, međutim, uložili i tužitelji koji zahtijevaju da Stanišić i Simatović budu proglašeni krivim i za druga zlodjela u BiH, u Kninskoj Krajini i u istočnoj Slavoniji, te da im kazne budu pooštrene.
Od izricanja presude, u lipnju 2021., Stanišić i Simatović su u sudskom pritvoru u Scheveningenu.
Proces Stanišiću i Simatoviću – uključujući prvo i ponovljeno suđenje – najduži je u povijesti suda u Hagu i traje već 20 godina.
Stanišića i Simatovića uhitile su vlasti Srbije tijekom operacije Sablja poslije ubojstva premijera Zorana Đinđića 2003. godine. Stanišić je bio prebačen u Hag 11. lipnja, a Simatović 30. svibnja te godine.
U prvom pojavljivanju pred sucem, obojica su izjavila da nisu krivi.
Prvo suđenje je počelo, poslije jednog neuspješnog pokušaja, u lipnju 2009.
Privremeno puštani iz zatvora
U svibnju 2013., Haški tribunal je prvostupanjskom presudom Stanišića i Simatovića oslobodio krivice za zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95, za koje su bili optuženi.
Tužitelji su uložili žalbu, a apelacijsko vijeće Tribunala je u prosincu 2015. poništilo prvostupanjsku presudu i naložilo novo suđenje koje je počelo 2017., a završilo se novom presudom 30. lipnja prošle godine.
Stanišić je cijelo ponovljeno suđenje proveo na privremenoj slobodi u Beogradu zbog bolesti.
Kako su ranije utvrdili liječnici u Hagu i u Beogradu, Stanišić godinama pati od kroničnog paučitisa i teške depresije.
Stanišić i Simatović su, odlukom suda, i tijekom prvog procesa više puta bili privremeno puštani iz pritvora.
Sud je Stanišiću, kao izdržani dio kazne do izricanja prvostupanjske presude 2021., priznao 1.934 dana koje je proveo u pritvoru od prvog uhićenja 2003. godine.
Simatović je, kako piše u prvostupanjskoj presudi, do lipnja 2021. u pritvoru izdržao 2.348 dana kazne.
