Iz Ukrajine se očekuje izvoz od najviše 10 milijuna tona pšenice ove godine. Službena Moskva istodobno očekuje rekordnu žetvu žitarica te povećanje izvoza ruske pšenice na oko 40 milijuna tona, čime će pokriti više od 20 posto potreba svjetskog tržišta.
Građani koji priželjkuju smirivanje cijena hrane nemaju razloga za optimizam. Nakon što je ruski napad na Ukrajinu doveo do poremećaja u izvozu žitarica iz tih zemalja, iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda stigla je još jedna loša vijest. FAO je prije nekoliko dana objavio prognozu u prema kojoj će ovogodišnja žetva žitarica u svijetu podbaciti – prvi put u posljednje četiri godine. Očekuje pad proizvodnje žitarica za 16 milijuna tona, ponajprije kukuruza i riže, dok stanovništvo u svijetu raste.
Budući da će se i izvoz žitarica u svijetu smanjiti za 13 milijuna tona, ili za 2,6 posto, izvjesno je da će u svijetu biti manje raspoložive hrane, uz njezino poskupljenje. I bez toga cijene hrane dosegnule su rekordne visine, a samo pšenica je na svjetskim burzama 60 posto skuplja nego prije godinu dana.
Prije objave sumorne progoze FAO-a, brojne su međunarodne institucije već upozorile da će u svijetu doći do nestašica hrane kakva se ne pamti desetljećima. Čak 323 milijuna ljudi u svijetu trenutačno “maršira u gladovanje” dok njih 49 milijuna u 43 zemlje “kuca na vrata gladi”, procijenio je David Beasley, direktor Svjetskog programa za hranu UN-a. Glad najviše prijeti zemljama Afrike i Afganistanu, dok se povremene nestašice nekih namirnica očekuju i u razvijenim zemljama. Primjerice, u Velikoj Britaniji poslednjih tjedana na policama prodavaonica nije bilo suncokretova i repičnog ulja. Ukrajina i Rusija su među najvećim proizvođačima uljarica u svijetu.
U pokušaju ublažavanja poremećaja na tržištu hrane, čelnici Europske unije i SAD-a zatražili su od ruskog predsjednika Vladimira Putina da njegova mornarica u Crnom moru omogući izvoz oko 20 milijuna tona žitarica iz Ukrajine, blokiranih u njezinim lukama. Putin im je odgovorio da će dopustiti izvoz ukrajinskih žitarica pod uvjetom da Zapad Rusiji ukine “odgovarajuće” sankcije, kako bi i njegova zemlja mogla neometano izvoziti svoje žitarice i umjetna gnojiva. Inicijativu za neometani izvoz ne samo ukrajinskog, nego i ruskog žita pokrenuo je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Međutim, prema pisanju portala Politico, nema izgleda da se pitanje izvoza ukrajinskih žitarica uskoro riješi jer SAD i EU nisu spremni Rusiji ukidati nametnute kazne.
Prema zapadnim medijima, Putin zapravo ucjenjuje svijet hranom. Postojeće sankcije, kažu, ne sprječavaju Moskvu u izvozu žita i umjetnih gnojiva, to više što zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike ne provode sankcije protiv Rusije. Iz Ukrajine se očekuje izvoz od najviše 10 milijuna tona pšenice ove godine. Službena Moskva istodobno očekuje rekordnu žetvu žitarica te povećanje izvoza ruske pšenice na oko 40 milijuna tona, čime će pokriti više od 20 posto potreba svjetskog tržišta.
Dok se očekuje pad proizvodnje žitarica u svijetu i dok traju natezanja između Zapada i Rusije o ukidanju prepreka za izvoz hrane i umjetnih gojiva iz tih zemalja, cijena pšenice na svjetskom tržištu jučer je dodatno porasla za 4,6 posto.
Zbog nezapamćenog poskupljenja žitarica, umjetnih gnojiva, goriva i ostalih dobara na svjetskom tržištu, nastavljaju rasti cijene hrane i u Hrvatskoj, gdje su samo u travnju bile 13,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Građani proživljavaju najveći udar na životni standard u proteklih nekoliko desetljeća, a poskupljenjima se ne vidi kraj.
