U emisiji „Argumenti“ Hrvatskoga katoličkog radija razgovaralo se ovih dana o stavu Katoličke Crkve prema cijepljenju, o mogućnosti brzog razvoja cjepiva za što inače treba više od 10 godina, o mogućnosti odbijanja cijepljenja, kao i o drugim povezanim pitanjima.
Gosti urednice Tanje Maleš bili su tajnik Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax, izv. prof. i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu mons. dr. sc. Vladimir Dugalić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Bernard Kaić, a telefonom se uključila molekularna biologinja i viša znanstvena suradnica Instituta „Ruđer Bošković“ dr. sc. Dragomira Majhen, prenosi Informativna katolička agencija.
Mons. Dugalić istaknuo je da treba dobro razlikovati koja su cjepiva etički prihvatljiva, a koja ne. „Iz onoga što sada raspolažemo i ono što pokazuju znanstvene studije saznajemo da neka cjepiva, primjerice oxfordsko pa i rusko i kinesko nisu etički prihvatljiva. Crkva jest za cijepljenje i to je razborita odluka, ali pri tome ćemo trebati voditi računa s kojim cjepivom se cijepimo. Moramo znati je li to cjepivo etički prihvatljivo ili ne“, rekao je. Je li moguće proizvesti novo cjepivo u roku od 12 do 18 mjeseci pojasnila je dr. Majhen. Istaknula je da je zbog iznimne pandemijske situacije za izradu cjepiva uložena velika financijska injekcija, ne samo od strane farmaceutskih kompanija, nego i od strane vlada svih velikih država.
„Svi istraživački centri uložili su velike napore da na znanstveni način dođu do rješenja odnosno do cjepiva koje je prihvatljivo. Voljela bih naglasiti da to što se ovo cjepivo radilo unutar 12 mjeseci nije razlog za sumnju u njegovu ispravnost i kvalitetu. Ovo cjepivo podleglo je svim ispitivanjima i naši slušatelji se ne bi trebali bojati ispravnosti ovog cjepiva“, objasnila je dr. Majhen. Istaknula je da ne može reći piše li sastav cjepiva na bočici. Naglasila je da sastav cjepiva neće i ne može promijeniti naše genetske postavke.
Dr. Kaić pojasnio je da će u Hrvatsku stići Pfizerovo i Modernino cjepivo. To su messenger RNK cjepiva i nabavljena su dva cjepiva na adenovirusnom vektoru. „Što se etičnosti tiče rekao bih kako ova messenger RNK cjepiva nisu uzgajana ni na kakvim staničnim kulturama, nego su sintetizirana, a adenovirusna cjepiva jesu uzgajana na staničnim kulturama koje imaju porijeklo u embrionima stanicama“, rekao je.
Kada će cjepivo biti dostupno u Hrvatskoj pojasnio je dr. Kaić. „Nemamo fiksnog datuma kada će cjepivo biti isporučeno jer isporuka cjepiva ovisi kada će dobiti odobrenje od Europske agencije za lijekove. Po mišljenju čini mi se da bi prve doze cjepiva mogli dobiti početkom siječnja i te prve doze bile bi messenger RNK cjepiva od Pfizera, a nakon toga bi bilo najvjerojatnije u drugoj polovici siječnja od Moderne koje je također messenger RNK. Nakon toga bi tek u distribuciju krenula preostala dva cjepiva“, pojasnio je.
Istaknuo je da ne može sa sigurnošću reći koliki postotak cijepljenja stanovništva je potreban da se pandemija zaustavi. Naglasio je da pretpostavlja „da bi bilo dobro da 70 % stanovništva stekne imunost, bilo prebolijevanjem, bilo cijepljenjem“.
Kako bi se izbjegle nesuglasice oko cijepljenja dr. Dugalić pojasnio je da će „Crkva podržati cijepljenje“. Dodao je da „treba ići prema cijepljenju, ali moramo gledati kao vjernici je li to sve za nas moralno prihvatljivo. Ne možemo prihvatiti da nam se nametnu neka cjepiva koja su protivna uvjerenju naše savjesti.“
Dr. Kaić je negirao informaciju koja se proširila u javnosti da će pacijent trebati potpisati dokument kojim se skida odgovornost s proizvođača u slučaju razvoja nekih komplikacija nakon cijepljenja. „Pacijenti neće trebati potpisati nikakav dokument. Cjepivo će biti dobrovoljno što znači da će svaki građanin birati hoće li se ili ne cijepiti“, naglasio je. Također je upozorio da ima mnogo lažnih informacija o cijepljenju, a ono što sa sigurnošću može reći jest da „sva cjepiva koje sada imamo pacijenti će morati primiti u dva navrata i da će biti ponuđeni na osobni izbor“.
Večernji list
