Čović: Vlast se ni teoretski neće moći formirati bez nas

Vlast na svim razinama u Bosni i Hercegovini gdje su prisutni predstavnici HDZ-a BiH i HNS-a neće ni teoretski biti moguće formirati bez njih, rekao je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora.

– Izbori su završili i pristojno je zahvaliti svima onima koji su izašli na izbore, kao i onima koji su ih organizirali. Oni su provedeni u jednom koliko-toliko demokratskom ambijentu, bez obzira što će se naći jako puno primjedbi, nedosljednosti, nepoštivanja pravila… Što se tiče HDZ-a BiH i stranaka HNS-a, koji su sa nama zajedno izašli na izbore, jako sam zadovoljan. Kada gledam te kockice kako su složene, rezultati su dosta dobri i takvi su da teoretski se ne mogu napraviti bilo kakve kalkulacije oko uspostave vlasti na bilo kojoj razini gdje nas ima kao predstavnika i naroda, ali i politike koju zastupamo, bez te politike, odnosno bez HDZ-a BiH i stranaka koji su bile s nama u paketu, ni teoretski – rekao je Čović.

Uvjeren je da nitko u BiH ne razmišlja na način da zaobiđe HDZ BiH u formiranju vlasti, jer, kako dodaje, to bi bilo gubljenje vremena.

– To su mogle biti kalkulacije pred izbore onih koji su imali različite vizije Bosne i Hercegovine od onoga što mi zastupamo. Čini mi se da ono što smo radili u kampanji vjerodostojno govori o onome što mi jesmo, kakvi smo, kako vidimo svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, kako vidimo njenu vanjsku politiku, reformske unutarnje procese… Tako da, kada sve to zbrojim, opet se nameće jedna ključna riječ – jako sam zadovoljan s onim što smo postigli na ovim izborima. Naše biračko tijelo je pozitivno reagiralo na naš način vođenja kampanje koja se vidno promijenila od kampanje u posljednjih četiri ili osam godina. I ono što je najvažnije, HDZ BiH zajedno s partnerima će tražiti partnere koji jesu legitimni predstavnici druga dva naroda, da pokušamo napraviti žurno vlast na svim razinama kako bi se uhvatili reformskih aktivnosti, jer kaskamo posljednje dvije, a možda i četiri godine proteklog mandata – naglasio je Čović.

O izmjenama Izbornog zakona BiH

Govorio je o tome tko će biti partneri HDZ-u BiH u formiranju vlasti u BiH.

– Prije svega onaj tko pobijedi u apsolutnom iznosu svih brojki i tih kockica koje se slažu, pošto su specifični izbori. Imamo županijsku razinu, entitetsku, državnu pa potom izvedenice kroz domove naroda, u odnosu na nametnute mjere visokog predstavnika za BiH. Onaj tko u svemu tome ima apsolutnu većinu, on je legitimni predstavnik jednog, drugog ili trećeg naroda, tko god da jeste. A, onda, prva obveza je razgovarati upravo s tim ljudima. Zbog toga mi nećemo žuriti. Mi ćemo tek krajem idućeg tjedna, u četvrtak, početi jedan pregovarački proces.

Kontakata je bilo jako puno, tih međusobnih čestitki, da u to sada ne ulazimo, različitih vizija, pogotovo iz tog, uvjetno rečeno, političkog Sarajeva koji vide nekakve dvije mogućnosti kako se mogu okupiti i imati dovoljno kvalitete u parlamentima, prije svega, mislim u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno na razini entiteta. A, slična situacija je i u RS-u. Čini mi se da je tamo nešto jasnija situacija kada su politike u pitanju, odnosno stranke. Pojedinci manje-više, da to ne komentiram. To će izaći vrlo brzo. Oko člana Predsjedništva u RS-u je završena stvar i vrlo jasno. Što se tiče predsjednika RS-a, mislim da je to, također, manje-više jasno. Sada, kada budemo u prilici razgovarati, to će biti paket vrlo jasnog četverogodišnjeg djelovanja – istaknuo je Čović.

Čović tvrdi kako se nikada više neće napraviti vlast kakva je bila uspostavljena prije četiri godine.

– Bilo je: idemo napraviti Vijeće ministara BiH i Vladu FBiH, pa je nismo ni napravili, kao ni u HNŽ, uopće, zbog tih odnosa kakvi jesu bili. A, nismo se obvezali provesti niti jedan proces. Kada smo došli do Mostarskog sporazuma i kada smo to potpisali znajući da ćemo to završiti godinu dana prije ovih izbora, onda je partner potpuno odustao ili taktički vodio pregovore da se ništa ne dogovorimo i da ostane status quo. Znači, to se više neće moći dogoditi. Mi imamo dvije krucijalne stvari. Kada je vanjski plan u pitanju to su euroatlanske integracije, dakle i euro i atlanske integracije i to mora naš partner znati za takvo nešto. Naravno, prvi korak gdje mi odlučujemo nešto to je EU, otvaranje kandidacijskog statusa. Obećano nam je i to sam izravno slušao od pet-šest ključnih predstavnika EU, da to možemo do kraja godine imati pod uvjetom da napravimo reformski iskorak.

Ključni reformski iskorak će biti Izborni zakon BiH, ali ne nametnuto nešto od Schmidta (visokog predstavnika u BiH, op. a.) ili nekoga drugoga. Mi to moramo uraditi. Znači, to moramo raditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako trebamo nešto promijeniti i u Ustavu BiH, mi to također trebamo uraditi. To će biti ograničene izmjene. Tada uz to ima smisla dodati još desetak reformskih aktivnosti koje nam onda apsolutno otvaraju vrata EU. Onda ste u jednom drugom statusu potpuno. Ako to uspijemo uraditi, to moramo raditi paralelno s izgradnjom vlasti – Vijeća ministara BiH, našeg predsjedavajućeg Vijeća ministara. Znači, za taj dio moramo imati vrlo jasnu slagalicu. Da nam se ne može dogoditi da nam prođu četiri godine mandata, kao protekle. Da imamo malo prometnih zakona, zakona koji nikoga nisu interesirali”, navodi Čović.

Dodaje i da je više zakona bilo u proceduri kroz različite klubove ili pojedince koji su ih predlagali u Parlamentarnoj skupštini BiH nego što ih je predlagalo Vijeće ministara BiH. Napominje i činjenicu da je Vijeće ministara BiH u proteklom mandatu 90 posto sjednica obavilo telefonom.

– Jasno je što mislim o takvom načinu rada. Zna se kako je usvojen proračun, tek nakon dvije godine i opet tako iznuđen. Te stvari se moraju riješiti u ovoj kalendarskoj fiskalnoj godini. I ako hoćemo imati Vijeće ministara BiH, onda ono mora do kraja ove godine riješiti te zaostatke i naravno usvojiti proračun za naredno razdoblje. Na sličan način razmišljam o Federaciji BiH i Vladi FBiH. Neki kažu da je nije bilo četiri godine. Ona je ostala u istom sastavu. Jer su u biti bili isti legitimni predstavnici, pa i iste parlamentarne većine. Nitko nam nije branio da mijenjamo. Jer, opet bi SDA dao predsjednika Vlade, HDZ BiH bi dao predsjednika FBiH, ministri bi ovi ili oni bili.

Ali, sada moramo vrlo jasno znati kako se nositi na toj razini s ekonomskim i socijalnim problemima koji tek dolaze. Naši stanovnici pomalo osjećaju ili vidno osjećaju probleme recesije i inflacije u Europi. Ali, tek ono što dolazi može nas vratiti na samo dno. A, to trebamo izbjeći. Zato treba izvršna vlast, i to izvršna vlast koja će raditi 24 sata. Ne kroz kojekakve sjednice i sazivanja telefonima i slično. Nego jednostavno da aktualni ministri koje ćemo izabrati mogu svakodnevno hodati po svijetu i tražiti rješenja i kroz jedno partnerstvo, a zaboraviti koja ga je stranka imenovala kada dođe u Vijeće ministara BiH, zaboraviti koja ga je stranka imenovala kada dođe u Vladu FBiH. Nego trebamo imati jednu Vladu, kao što je bilo koja druga vlada u našem okruženju, mislim na zapadne vlade, koja će donositi rješenja, zaštititi svoje građane od raznih udara bili oni plinski, energetski ili uopće cijene energije, cijene hrane ili što već može biti problem – stava je Čović.

Schmidtova rješenja na tragu razgovora u Neumu

Lider HDZ-a BiH smatra kako je potrebno imati program rada na svim razinama vlasti u BiH da bi se izbalansirala vanjska politika, zatim unutarnja politika koja se, prije svega, odnosi na ekonomsku i socijalnu problematiku, ali je opet povezana s vanjskom s obzirom na to da su, kaže Čović, unutarnji parametri posljedica onih izvana.

– I ono što je ključ svega, to je sigurnost, prvenstveno pravna sigurnost koju danas apsolutno nemamo. Ovdje ne živi pravna država. Svatko, kao i ja, se mora jednako osjećati pred zakonom. Ako smo nešto pogriješili, zakon treba biti isti i za Dragana i za svakoga drugog u ovoj državi. Bez obzira na to tko je Dragan, a tko je neko drugi. I, naravno, osjećaj sigurnosti kod ljudi. Ne smije biti sigurnosnog ugrožavanja. Mi smo i u kampanji govorili, neće nas nitko povući u blato radi populizma, da raspravljamo s njima kako će ovdje netko ratovati ili neratovati. Više puta sam na skupovima HDZ-a BiH koje sam pratio, prenosio preko kolega, a i tamo gdje sam se ja rijetko obraćao, svuda je vrlo jasno kazano – nikada više rata na ovim prostorima. Imamo dovoljno političke snage, iskustva da vodimo politike, da riješimo probleme BiH kao stabilne države, ali mirnim putem, političkim sredstvima. Jer, imamo ih i previše u rukama. Uz partnere izvana, mislim da je sve to dostižno – smatra Čović.

Iznio je i stav o tome šta misli o izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći, 2. listopada, te činjenici da je upitno kako će se popuniti Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, zatim izabrati delegati ostalih iz svih županija, odnosno postoji li opasnost da mali dio županija izabere cijeli Dom naroda Parlamenta FBiH.

– To je problem sam po sebi. Međutim, kada sve zbrojim, visoki predstavnik Christian Schmidt je povukao potez za koji sam mu ja zahvalio kada smo razgovarali uoči nametanja tog rješenja u nedjelju, 2. listopada, negdje iza 19 sati. Rekao sam mu: što god ja mislio o tom rješenju – jer ga nisam vidio, bilo je to saznanje što je on meni mogao za sedam-osam minuta obrazložiti, što je uradio – vama hvala, jer se trudite nešto uraditi. To smo mi trebali uraditi. Rješenja su jednostavna. Sada mi možemo raspravljati je li trebalo dizati brojku sa 17 na 23, ima li ikakve racionalnosti za takvo nešto. Ali su to brojevi koji se pojavljuju u pregovorima u Neumu. To je upravo jedna populacija sarajevske politike tražila, da na taj način iznađemo rješenja da svaka županija daje bar jednog predstavnika. Sada, kada je dodao ostale, ja sam mu rekao, pa zašto umjesto ostalih niste napisali, svi oni koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda tako da bude obveza nacionalnih manjina da budu zastupljene. Ovako, opet tu će biti spekulacija. Inače, klubovi naroda, Klub Bošnjaka, Klub Srba i ostalih je prije svega kalkulacija bošnjačke politike. I onda se pokušala ta kalkulacija prenijeti na Klub Hrvata. To je ona famozna trećina ili šest delegata. Vidjeli smo i kako se to sada radilo. Mislim da smo s te strane oslobodili se tog pritiska ovim nametnutim rješenjima bar kratkoročno – ističe Čović.

Bez obzira na navedene poteškoće, on je uvjeren da će vrlo brzo, dok budu dogovarali novu vlast, imati rješenja popunjavanju i formiranju domova naroda.

– Postoji realan problem Kluba Srba. Nismo ga mogli popuniti ni do sada na broju 17, a nekada smo dolazili i do polovice toga, a sada hoćemo na 23. To su stvari koje ćemo morati rješavati u hodu. Uvjeren sam da ćemo mi čitav Izborni zakon BiH promijeniti u koji će biti ugrađeno i Predsjedništvo BiH. To je moja jedina zamjerka visokom predstavniku. Rekao sam mu – je li moguće, Kristijane, da vi opet predlažete nešto, a da niste ugradili i člana Predsjedništva BiH. Je li moguće da ćete opet dozvoliti da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH? A, evo, mi smo kandidirali samo gospođu Krišto (Borjana, kandidatkinja HNS-a za člana Predsjedništva BiH na izborima 2. listopada, op.a.) da bi praktično pokazali – imamo jednog kandidata koji će dobiti broj glasova i, evo, sreća dobio je ono što smo mi očekivali. Ali, to nije fer, nije uredu. Jer, ako imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda bi bilo logično da ga biraju dominantno predstavnici hrvatskog naroda. Naravno, isto mislim i za druga dva. Te stvari ćemo morati urediti. Ali, to moramo mi uraditi – ističe Čović.

Izborni zakon BiH se mijenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, dodaje Čović, koji smatra kako je potrebno imati parlamentarnu većinu koja će u Zastupničkom domu PS BiH taj posao moći završiti do kraja ove godine.

– Morat ćemo imati ta partnerstva koja će jamčiti da bar za Izborni zakona BiH postoji natpolovična većina u klubu jednog, drugog i trećeg naroda. Na razini države to neće biti problem napraviti, znači u Domu naroda PS BiH. U Zastupničkom domu PS BiH trebat će imati većinu koja će jamčiti da ćemo mi do kraja godine taj posao završiti i da se više nikada tim pitanjem ne bavimo. Ostavit ćemo ga po strani. A, bavimo se ovim pitanjima pravne države, sigurnosti, ekonomije, socijalnog stanja, odnosno kako zaštititi ogroman broj ljudi koji su danas ovisni o nekoj pomoći djelovanjem države i naravno onih koji žele ubrzani europski put. To je to partnerstvo koje možemo iscrpiti iz legitimnog predstavljanja i koje ugraditi u međusobne ugovore koje ćemo ponuditi strancima.

Jer, ne mislim razgovarati s bilo kojim predstavnikom međunarodne zajednice, a da mu ne nudimo u startu program rada koji će vjerojatno biti 15-ak ili 20-ak točaka, koji će uz sebe vezati ova pitanja u detaljima. Ovo je samo ugrubo definirano. I onda možemo reći, evo, mi 2023. očekujemo da ćemo ova pitanja završiti. Tko nije spreman usvojiti proračun u FBiH i na razini BiH do kraja godine, što ću s njim sjediti. Hoćemo se opet dogovarati oko proračuna? To su stvari koje moraju biti najtransparentnije. I onda možemo štititi sve one grupacije koje trebamo zaštititi kroz proračun. To pogotovo što divljaju cijene, a inflacija i kod nas je prisutna. Iako smo mi zaštićeni u zavidnoj mjeri ‘stand by’ aranžmanom i ‘Currency Boardom’. Da toga nije, ovaj sustav bi davno u monetarnom i fiskalnom smislu nastradao. Ovako smo još na neki način zaštićeni. Sada tim procesom treba upravljati – poručuje Čović.

Pitanja ostalih urediti na bolji način

Govorio je i o tome kako se može pomiriti provedba presuda Europskog suda za ljudska prava i zadržavanje prava konstitutivnosti.

– Jednostavno. Ono što smo radili dvije godine kroz sporazum u Mostaru je odgovor na sva pitanja. Tada smo kazali, idemo provesti sve presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu i, naravno, svog Ustavnog suda BiH. Što to mi poštujemo, ako ne poštujemo zaštitu svog Ustava BiH. I to je, opet, bila moja zamjerka visokom predstavniku Schmidtu. Rekao sam: vaše je da štitite Ustav BiH, da osigurate provođenje svih sporazuma u domovini, ono što su institucije BiH ili pojedinci napravili kroz kojekakve aktivnosti ili ustavnih zakona ili političkog dogovora. Uvjeren sam da bez problema možemo zaštititi i sva manjinska prava, ali zaštititi i kolektivitete. Mi smo tada ponudili rješenja koja su vrlo jednostavna. Mislim da se vrte oko brojke 97 posto svih izbornih aktivnosti u BiH koje su po klasičnom građanskom modelu.

Imali smo sada četiri liste. Župnijka je čisto građanska, federalna lista je čisto građanska, bh. lista je čisto građanska, nema ništa nacionalno. Tek izvedenica iz županijskih lista dolazi Dom naroda Parlamenta FBiH. Ona lista koja je trebala biti da na neki način štitimo ustavno-kolektivna prava dok se Ustav ne promijeni – i dalje ćemo po tome morati raditi – je Predsjedništvo BiH. Uvjeren sam da za to postoji jedan odnos, rekao bih, hajdemo se čak vratiti u razmišljanjima politika na vrijeme do 2000. godine kada nam je barem s te strane bilo puno više izbalansiranosti u zajedničkom djelovanju, a to je bilo vrijeme tek poslije rata kada su ogromni ožiljci bili – navodi Čović.

Navodi kako su u to vrijeme bolje surađivali između sebe nego što to rade sada.

– Danas neki vjeruju da mogu napraviti građansku državu. Ja kažem da to nikada ne može biti klasična građanska država. Ja bih je želio, ali ne onako kako netko zamišlja. Jer, to može transformirati u unitarnu državu, može nastati bezbroj problema. Mi moramo naći jednu mjeru prostora kakvih imamo širom svijeta, posebno unutar EU, kako zaštititi kolektivna prava, manjinska prava, pa naravno i pojedinačna prava ako su ona negdje ugrožena na bilo koji način. Znači najviši europski, odnosno svjetski standardi civilizacije trebaju biti primijenjeni u smislu zaštite građanskih prava. To je neupitno. Ono što nam dodatno treba, to je ovih tri posto izračunatih ili koliko već jeste, ali tu negdje, kako zaštititi kolektivna prava. I tamo su potpuno nestali, a to je kako zaštititi prava manjina u BiH. Uopće ih nemamo. Mi ih nabrajamo. Govorimo o Sejdiću i Finciju kao predstavnicima određenih grupacija, odnosno židovske i romske zajednice…

Hajdemo naći bilo koju sredinu koja je zaštitila tu grupaciju ljudi, na bilo kojoj razini. I ovih koji se kunu u njih, recimo to je bošnjačka i sarajevska politika. Da čujemo gdje su stavili predstavnike židovske zajednice u izvršnu ili zakonodavnu vlast, od općine, grada, kantona, pa do države. To je samo alat za kojekakve trgovine, ali to mora biti formalno uređeno Ustavom. I da se to uraditi na praktičan način na različite modele. Mi smo ponudili deset različitih modela izbora članova Predsjedništva BiH. Izravnih i neizravnih. I svaki je uvažavao ili većina njih je potpuno uvažavala presude Europskog suda u Strazburu. Dakle, sve. Pošto je različita interpretacija, mi spominjemo Sejdića i Fincija, ali kada uzmemo i sve naknadne, pa i neke nove zahtjeve koje dolaze. Na njih treba reagirati. S vjerom da je ovo naša domovina, hajdemo je zaštititi, hajdemo zaštititi da ovdje žive tri konstitutivna naroda i svi drugi koji se tako ne izjašnjavaju – ističe Čović.

Na sreću ili nesreću, kako kaže Čović, na posljednjem popisu stanovništva prije devet godina, opet se više od 96 posto svih građana izjasnilo kao pripadnici tri konstitutivna naroda.

– Da se tada netko drugi izjasnio drugačije nego jeste, uredu. Ali, cilj je bio da broj Bošnjaka pređe 50 posto i to se našlo tu negdje. Ali, to je onda ukupna brojka. Ostalo je nešto više od tri posto svih drugih, a ostalih svega oko jedan posto. E, sada se mi igramo i kalkuliramo s ostalima. I onda će, da se vratimo na klubove naroda, to biti zloupotrebljeno. Kako ćemo u svakoj županiji u FBiH izabrati po jednog predstavnika ostalih. Tamo gdje su brojni Hrvati birat će ga Hrvati, tamo gdje su brojni Bošnjaci, birat će ga Bošnjaci. Kome to treba? Je li to samo reda radi zadovoljavanje nečega takvog.

Umjesto da ako smo već definirali, morali smo kazati jasno i precizirati to. Recimo, imamo Sabor Republike Hrvatske. Tamo se predstavnik romske zajednice bira unutar te zajednice i ima svog predstavnika u Saboru. Predstavnik bošnjačke zajednice bira unutar te zajednice i ima svog predstavnika, kao i svi drugi. Morali smo i ovdje kazati, ako imamo pet-šest grupacija nacionalnih manjina, a imamo ih od Albanaca, Roma, Židova… hajdemo im onda osigurati neka imaju svog predstavnika. Pa da bar nekada mogu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH izaći pa kazati da štite prava svoje nacionalne manjine. Ovako, oni su dio kalkulacije brojnijih naroda i uglavnom služe njima za dizanje ruke, a dominantno smo ih izbjegli u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti – smatra Čović.

Težak period koji traži sposobne ljude

Dao je i jasne smjernice što očekuje od buduće vlasti u BiH.

– Mnogi se late posla, pa budu financijski eksperti, stručnjaci, analitičari. Od većine njih se ograđujem u startu koristeći svoje iskustvo. Mi smo već danas u fazi da recesija ide ka tome da ovlada prostorom Europe, iako mislim da je to gotova stvar. U narednih godinu dana će se vrlo jasno kazati – imamo to ekonomsko zaostajanje, to je recesija na globalnoj razini. To prati inflacija dominantno. I to onakva kakvu nismo imali već odavno, koja dalje galopira. Ona se samo umnožava. Neki traže rješenja. Turska to radi posljednje dvije-tri godine, pa predsjednik nameće neke odluke oko kamata. Na sličan način će se nama to dogoditi ako u startu ne definiramo eksperte, stručno tijelo koje će biti na raspolaganju vladama, a to su dominanatno entitetske vlade i Vijeće ministara BiH da daju odgovore za sve.

Mi moramo svoje ljude zaštititi ekonomski s aspekta utjecaja energije na naš život, s aspekta utjecaja hrane na naš život. Što znači, moramo donijeti paket financijskih zakona. To su u osnovi svi porezni zakoni. Pa i ove akcize o kojima smo govorili u posljednje vrijeme, što su opet dodatni porezi na luksuzne robe bez obzira da li je to nafta ili nešto drugo što je luksuz, što imamo oko sebe. Ali, to ne može biti hir pojedinaca da bi bili u nekom populističkom zamahu, da se nekome dodvore. Pa neko nam kaže i u Parlamentarnu skupštinu BiH šalje prijedlog kako ćemo akcize na gorivo potpuno uništiti, odnosno svesti na nulu, ali da traje mjesec dana ili tri mjeseca. Ni posljednjem učeniku na nekom studiju ekonomije ne bi palo na pamet da nešto tako uradi. Kako provesti takvu mjeru – kaže Čović.

Komentirao je i kako PDV staviti u funkciju da stvarno zakon funkcionira, da olakšamo građanima život i da stvarno pojeftine proizvodi.

– Ključno je hoćemo li to osjetiti u prodavnicama kada kupujemo tu robu. I kako upravljati tim procesima. Znači, primarno i hitno u prvim koracima s ovom vanjskom politikom što je jedan paket, donijeti drugi ekonomski paket, ali i vrlo jasno staviti paket fiskalnih zakona koji će biti do kraja izbalansirani da ne urušavamo državu, a da olakšamo život ljudima. U skladu s trendovima koje imamo. A, trend u energetici je takav da je plin poskupio šest-sedam puta, da je cijena električne energije drastično poskupjela. ‘Aluminij’ je propao i ugasio se kada je cijena električne energije bila negdje 60-70 eura po megavat satu. U nekim ciklusima sada dolazi do 700 eura po megavat satu. Tko će to preživjeti? Zato država mora reagirati. Pogotovo što imamo tri elektroprivrede unutar BiH, s potpuno drugačijim strategijama u razvoju posljednjih dvadesetak godina.

Elektroprivreda HB je isključivo bazirana na obnovljive izvore energije – ima jedan vjetro park, ostalo su hidropotencijali, sada se gradi drugi vjetropark sa 100 i nešto megavata, grade se solarni paneli s više od 100 megavata na području Stoca i zadržat će se taj tempo. Međutim, kiše nema četiri ili pet mjeseci, energiju moraju kupovati vani jer su zaduženi od FBiH da moraju građanstvu i gospodarstvu osigurati po nekakvoj cijeni energiju. Dajete je građanstvu po 30 eura po megavatu, to nisu približne cifre na bazi eura, a kupujete po 500-600 eura. Tko će nadomiriti taj gubitak? E, tu se mora umiješati Vlada FBiH kao vlasnik i jedne i druge elektroprivrede i kazati – upravljam, balansiram s elektroprivredom. Ugalj je prije tri-četiri godine bio potpuno ispao u svim strategijama EU, međutim zbog agresije u Ukrajini od Rusije, i Njemačka i mnoge druge zemlje će vratiti ono što su već bili stavili ad acta i kada su u pitanju nuklearne centrale i kada je u pitanju sve ono što se bazira na fosilnom gorivu. Tako i plin je fosilno gorivo. Tako i da na bazi plina mi moramo graditi strategiju narednih 15 do 20 godina, iako je ono bilo do 2030. godine da će i taj segment biti potpuno na drugačiji način oporezovan, znači da se istisne s tržišta energije – smatra Čović.

Ističe kako je BiH potreban jedan ekonomski paket i oni koji “razumiju što je mikroekonomija, to je ono što mi živimo, i makroekonomija, to je ono što preuzimamo dominantno od drugih, jer mi smo sitni da bi se na nama nešto kalkuliralo”, kaže sugovornik AA.

– Mislim da tim procesom možemo upravljati. Imamo višak energije u bilanci na razini države. Ako bi napravili balans između tri elektroprivrede i napravili jednu strategiju za narednih godinu, dvije ili tri tada mi ne bi strahovali oko električne energije i cijene električne energije bili gospodarstvenici ili obična domaćinstva. S druge strane nam onda ostaje problem kako cijene hrane koje su otišle 20, 40, a neke i 100 posto u posljednjih godinu dana. Možemo mi govoriti da je inflacija mala, ali iščitavajmo to s cijena proizvoda koje svakodnevno konzumiramo, pogotovo za široku potrošnju. Tako da rješenja ima, ali ta rješenja moraju raditi oni koji to razumiju, a nikako političari za potrebe nekog trenutka za vođenje politike. Sreća, završili su izbori, hajdemo se sada bar dvije godine posvetiti radu, jer do lokalnih smo mirni. Iako bih ja i te lokalne poništio, da odmah odgovorim na to, i stavio bih izborni ciklus za četiri godine. Jer, svake dvije godine zabavljamo ljude i kontaminiramo prostor nekim našim pričama. Mislim da ima dovoljno svježine, mlade energije i znanja koje trebamo ukalkulirati u izvršnu vlast. To je ono što ćemo mi raditi, da bismo mogli ovo provesti. S istim ljudima koji su do sada radili ovo se ne može provesti, da budem vrlo precizan – kaže Čović.

Sa susjedima i svijetom komunicirati putem institucija

Govorio je i o važnosti odnosa Bosne i Hercegovine, prvenstveno sa susjednim državama.

– Osobno sam imao odličnu komunikaciju i s Hrvatskom i sa Srbijom i sa Crnom Gorom kao prvim susjedima. Neki nisu to baš na toj razini uspjevali, ali nema druge. To su naši susjedi i to ne možemo promijeniti. Svaki susjed u odnosu prema BiH ima neki interes, bez obzira na to što je taj interes. S Hrvatskom puno stvari nismo još završili, iako kada bi nabrajali ovako, mogli bismo kazati da 99 posto je toga iza nas. Ostala su još neka pravna pitanja, ali nismo završili granicu između dvije zemlje. Suverenost naša se veže za granicu, između ostalog. Kada je u pitanju Srbija, ista je stvar. Brutalno, granica s puno drugih stvari koje moramo riješiti, kao što su energetski potencijali na Drini. S Crnom Gorom mislim da smo manje-više iskonzumirali ono što je trebalo uraditi proteklih pet-šest godina.

Otežava nam vidno odnos te tri države između sebe. Hrvatska i Srbija nisu uspjele napraviti ono što je trebalo za potrebe BiH, a to je primarno njihova dobra suradnja. Kada imate između njih problem, onda je jasno da se on odražava na populaciju koja živi ovdje u BiH, bez obzira na to je li to srpski narod, je li to hrvatski narod. Turska nije susjed, ali ima vidan utjecaj na zbivanja u politici u BiH. Neki će kazati, pa evo i nije baš tako vis-a-vis bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH i posjete predsjednika Erdogana, ali objektivno, to se ne smije omalovažavati. Mi s tim ljudima moramo imati izuzetno dobru komunikaciju. Ali, nikada više na bazi pojedinaca ili na bazi političkih stranaka – navodi Čović.

Mi moramo, kaže Čović, u ime institucija BiH razgovarati s Turskom, razgovarati sa Srbijom, razgovarati s Hrvatskom.

– Ne može ministrica vanjskih poslova BiH otići u svijet i izgovoriti ono što misli obitelj Izetbegović, SDA, pa i bošnjački narod. To mora biti politika BiH. Mi moramo usvojiti, osim onog strateškog dokumenta vanjske politike, i zakon o vanjskoj politici. Ne može se dogoditi sada, eto neće biti Bisera Turković, sada će doći neki Hrvat ili Srbin, što će biti, hoće li oni slušati nekoga, neku obitelj, pa neku stranku. Naravno da se tada sramotimo u očima onih koji prate ono što mi radimo. I, naravno, da smo zbog toga došli na dno u jugoistočnoj Europi. Mi smo iza Kosova, za koje još ne znamo  postoji ili ne u punom kapacitetu, zbog odnosa sa Srbijom. Tako da nastojim, i nastojat ću, bez obzira na to šta ću raditi u budućnosti, ovo što imam vremena ispred sebe, dati doprinos da sa susjedima imamo izvrsne odnose, jer mi smo mali, nešto više od 51.000 kvadratnih kilometara je ništa, kada gledamo u tom globalnom okviru. I, nema nas više od 2,5 milijuna ovdje. Na popisu nas je bilo skoro 3,6 milijuna. Tako da sami vidimo u kom pravcu se krećemo. Istina da i naši susjedi su u sličnim trendovima. Hrvatska je otprilike s 10 posto manje populacije, ali to nas treba manje brinuti. Mene više brine ovaj prostor ovdje – stava je Čović.

Ako budemo imali dovoljno mudrosti, naglašava, da se u toj vanjskoj politici zna tko će je predvoditi i voditi i prema EU i prema SAD-u, ali i prema svakoj drugoj destinaciji u svijetu, situacija će biti bolja.

– Ako je rat u Ukrajini agresija, onda to mora biti stav BiH, a ne pojedinca u BiH, da se mi onda utrkujemo da sam ja proruski, da je netko proturski čovjek ili netko nečiji čovjek. Ako želimo u EU, onda vanjsku politiku trebamo usuglasiti s EU-om. Ako je to naš budući dom, poveznica, asocijacija koju želimo, onda to moramo slijediti. I ako je to agresija, onda to mora biti agresija, ako su sankcije, onda moraju biti sankcije. To su stvari koje mi još nismo razlučili kada je u pitanju vođenje vanjske politike. Nego koristimo od trenutka do trenutka. Pa će jedan ministar vanjskih poslova BiH stalno biti u arapskom svijetu. Može se iazanalizirati, pa će se vidjeti.

Moje pitanje je šta radi u arapskom svijetu ministar vanjskih poslova zemlje koja je u srcu Europe. Uredu, treba držati prijateljske odnose, mogu nam pomoći, ali valjda je primarni zadatak da svojoj državi donesete blagostanje koje možete vezati sa onima koji najviše utječu na vas u ekonomskom, pa onda i političkom smislu. Tako da je puno posla ispred nas, ali ne bude li zajedničke vanjske politike, mi ništa nećemo uraditi. A, da bi bilo zajedničke vanjske politike, mi moramo imati taj program, pa bolje dva mjeseca duže da ga pravimo nego da uđemo u vlast radi fotelja, a rekao sam što mislim o onim koji su do sada bili u foteljama, ne želeći nikoga povrijediti, možda sam bio malo slobodniji, ali ljudi koji su do sada radili, morat će shvatiti da moraju svoja mjesta dati novim ljudima da oni dobiju svoju šansu, odnosno malo drugačijoj politici koja daje šansu BiH – ističe Čović.

Pojasnio je i kako će surađivati s novoizabranim članom Predsjedništva BiH, koji je inače i predsjednik DF-a, Željkom Komšićem.

– DF i osoba koja je predvodi protekle četiri godine nije nikada bio u mogućnosti da se sa mnom sretne samo zbog toga što je uzurpirao pravo jednom narodu. I onda, što je najgore, čitavo vrijeme svog rada je to potencirao. Razumijem da ljudi drugačije vide odnose u BiH, drugačiju politiku. To bi poštivao. Poštujem ljude koji zagovaraju koncept građanske države, pa ćemo sjesti za sto pa ćemo vidjeti kako napraviti taj koncept. Ali, ako vam Ustav kaže da imate neke odnose, a vi ih pokušavate promijeniti, a govorite da poštujete Ustav, onda to baš jedno s drugim ne ide. U čemu je onda razlika između trećeg entiteta ili podjele države koju zagovara Dodik ili građanske države. Sve je to brutalna promjena Ustava BiH. Ustav se mora promijeniti dogovorom tri strane ili dvotrećinske većine u parlamentima, a isto dođe kada se to iskalkulira. Znači, teško dok postoje dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, odnosno da ću ja kao predstavnik hrvatske politike biti u prigodi i biti u mogućnosti razgovarati s pojedincima koji provode takvu politiku.

U nekom drugom odnosu moguće. Nemam ja protiv osobe ništa. Mene ne interesira neki Željko, neki Bakir, neki Nermin, neki Elmedin, sasvim je svejedno. Sa svima mogu biti kolega, uvjetno politički prijatelj, ali jedno je razgovarati civilizirano, jezikom koji neće nikoga povrijediti, a drugo je brinuti o BiH. Kada vi dođete u poziciju da vas netko strpa u vagone, a vi šutite oko toga, a to se događalo ne tako davno u izjavama pred zgradom OHR-a u središtu Sarajeva. Sada, neka mi netko kaže, u čemu je razlika između onih koji govore da Hrvate treba prebrojavati, stavljati u vagone i onih koji šute i sjede sa strane ili eventualno tiho aplaudiraju toj priči. Tu velike razlike nema i morat ćemo ozbiljno sjesti i to svoje stanje ozbiljno sagledati i političke mudrosti, jer ako ja griješim, hajdemo to pregledati, ali korektno, civilizirano, a ne nekom halabukom ili ne znam kakvim naoružanjem na koje tpoziva. Koje naoružanje, protiv koga ćete ga koristiti – pita Čović.

Naglasio jek kako je prošlo je vrijeme takvih politika, politika kakve su vrijedile 90-ih godina prošlog stoljeća i nikome nisu donijele ništa dobro.

– Nije to više vrijeme kako je netko zamišljao 90-ih godina. Ta politika je bila suluda pa znamo kako je završila. I u toj politici je bio neki Sejdo koji je služio nekom velikanu koji je završio gdje je završio. Treba li nam ponovno Sejdo u BiH da bi služio nekoj politici? Mislim da ne treba. I mislim da to nije korektna politika i mislim da to nije politika za BiH. To je politika protiv BiH, kako je ja doživljavam, a ovo je moja domovina. Ja ću to tisuću puta kazati. I sve ću učiniti da ona bude prosperitetna, da se u njoj ugodno može živjeti. Zašto bi pričali o Mostaru, nego da bude lijep, najotvoreniji grad, najorganiziraniji u svakom smislu, najurbaniji… Tko će u njemu živjeti? Onaj tko bude vidio dobro mjesto za život u njemu.

Dobili smo sada jednu strukturu vlasti koja možda to nudi. Hajdemo onda to prenijeti na čitavu BiH. Tada ćemo se potpuno rasteretiti tog nacionalnog. Tada će to biti u biti građanska država, jer nećemo potencirati ove kolektivitete. To će biti riješeno, pa zašto bi onda potencirali? Znat će se automatizmom ako imamo tri člana Predsjedništva BiH, znat će se kako će se izabrati i neće biti dvojbi oko toga. Ako imate klubove naroda onda ti klubovi moraju biti predstavnici tih naroda. I to ćemo odraditi i onda ćemo se baviti ovim pitanjima u parlamentima koji u osnovi jesu život, a to su zastupnički domovi koji jesu organizirani na klasičnom građanskom konceptu – rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.