Najrazvijenija županija u Federaciji BiH je Sarajevska, a odmah iza nje smjestila se Županija Zapadnohercegovačka.
Malo gospodarsko čudo koje nema ni sto tisuća stanovnika, a bilježi izvrsne ekonomske rezultate, raste iz dana u dan. To je u Grudama na Susretu gospodarstvenika kazao i premijer ŽZH Predrag Čović.
Ukupni prihodi ŽZH rastu iz godine u godinu, pa su u 2022. prešli čak 5 milijardi maraka i došli do 5.235,810.329 KM, dok je neto dobit gotovo pola milijarde maraka, piše Večernji list.
Najviše milijardi donosi trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala, dok iza slijedi prerađivačka industrija. Obje grane vuku više od dvije milijarde maraka. Građevinarstvo je ostvarilo prihod od oko 205 milijuna maraka, a premda su i to dobri brojevi, građevinari iz ŽZH godinama su na glasu kao vrhunski pa bi se ovu oblast dugoročno moglo još pospješiti.
U građevinarstvu ŽZH danas rade 953 osobe, a s obzirom na to koliko je ovaj sektor rastao i koliko vrijedi dobar radnik u odnosu na 2020., godinu koju uzimamo za prekretnicu u svijetu zbog pandemije, onda je jasno da se tu može još rasti.
Gledajući četiri lokalne zajednice te županije, Grude su najviše rasle, i to za 28,5 posto. Međutim, sve četiri bilježe rast u odnosu na prethodno analiziranu godinu, pa je Široki Brijeg rastao za 24,2 posto, Posušje za 23,6 posto, a Ljubuški za 18 posto. Od poreza na dohodak u ŽZH ostvarena su 23,2 milijuna maraka prihoda. Izvoz po glavi stanovnika u ŽZH bilježio je pozitivan trend i po glavi stanovnika iznosi 13 tisuća i 622 marke, što je povećanje za 40,1 posto u odnosu na 2021. i čak 104,5 posto u odnosu na 2020.
Prosječna neto plaća u ŽZH iznosila je 1002 marke, što je također ozbiljan rast ako uzmemo u obzir da je u 2021. ona bila 892 KM, a u 2020. godini 873 KM.
Vlada ŽZH na čelu s Čovićem pripremila je i strateške ciljeve i prioritete u svom radu, donosi Večernji list.
Strateški cilj broj jedan je ekonomski razvijena županija. Fokus se stavlja na razvoj proizvodnog i izvozno orijentiranog gospodarstva, podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i obrta, potporu ruralnom razvoju i poljoprivrednoj proizvodnji, razvoj turističke infrastrukture i promocija županije kao turističke i poslovno privlačne regije.
U prostornom planu ŽZH do 2033. godine također su među strateške ciljeve stavljeni cestovni koridori, poslovne zone, energetski objekti i zaštićena područja.
Spominjući cestovne koridore, jedan od najznačajnijih projekata je povezivanje brzom cestom od Mostara, preko Širokog Brijega i Gruda do granice s Hrvatskom. Također se među strateške ciljeve stavljaju i regionalne ceste Posušje – Vir – Republika Hrvatska, zatim Ljubuški Lipno – Hamzići te Široki Brijeg – Dobrkovići – Izbično – Rakitno.
Na elektroenergetskom sektoru također će biti fokus u vremenu koje predstoji pa se planira realizirati vjetroelektrana Poklečani, kao i solarne elektrane, dalekovodi i plinovod, Južna interkonekcija s RH. Kao prilike Vlada ŽZH na čelu s Čovićem ističe korištenje fondova Europske unije kada je u pitanju javni sektor, a kojima bi se popravila infrastruktura i zaštita okoliša, dok su u privatnom sektoru prilike modernizacija tehnologije i energetska samodostatnost.
Također, jedan od prioriteta u ŽZH bit će da javna uprava bude učinkovita, otvorena i odgovorna. Ključna mjera u postizanju ovog cilja je digitalizacija i informatizacija javne uprave ŽZH, naveo je premijer Čović. Najavio je nastavak zajedničkog rada kako bi ŽZH bio još bolje i ugodnije mjesto za život.
