Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je u petak kako se politička kriza može nadići angažiranjem na reformama vezanim za europski put te da BiH do kraja godine može dobiti pozivnicu za otvaranje pregovora s EU.
Posljednjih mjesec dana odnosi vladajućih stranaka na državnoj razini su poremećeni nakon poteza entitetskih vlasti iz Republike Srpske kojim su osporavale državne institucije, a u međuvremenu su se tenzije dodatno podgrijavale oštrijim tonovima izjava bošnjačkih i srpskih dužnosnika, javlja Hina.
Ovoga tjedna u Bruxellesu održan je sastanak Vijeća Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na visokoj razini kojim su predsjedali potpredsjednik Europske komisije i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, no na kraju nije usvojena zajednička izjava zbog protivljenja srpskih dužnosnika iz Vijeća ministara BiH sadržaju toga dokumenta budući je kritizirao poteze vlasti RS-a i negiranje genocida.
Čović je ocijenio je kako je sada ključno ispuniti očekivanja europskih dužnosnika i donijeti niz reformskih zakona, čime bi po njemu došlo i do deeskalacije krize.
Čini mi se da imamo dovoljno energije kako bi iskoristili ovo vrijeme ispred sebe da se izvučemo iz krize u koju umalo nismo upali. Ako mi uspijemo provesti kroz proceduru Vijeća ministara sve ove zakone koji su vezani za mjesec srpanj onda ne vidim nijednog razloga da ocjena Europske komisije za BiH, koja će stići u listopadu, ne bude pozitivna, rekao je Čović.
Najavio je kako će već sljedećeg tjedna organizirati niz sastanaka s dužnosnicima drugih vladajućih bošnjačkih stranaka okupljenih oko Trojke i SNSD-a Milorada Dodika kako bi se postigao iskorak.
On očekuje da će nakon toga Vijeće ministara usvojiti niz važnih reformskih zakona koji stoje na popisu obveza iz 14 prioriteta koje je pred BiH postavila Europska komisija kako bi se dalo zeleno svijetlo za odobrenje otvaranja pregovora o članstvu. To po Čoviću uključuje i izmjenu Izbornog zakona te ograničene izmjene ustava kojim bi se otklonila diskriminacija manjina, a Hrvatima zajamčilo da ih više brojniji Bošnjaci neće preglasavati.
