Čović: Bez hrvatskog naroda neće se moći voditi politika u Bosni i Hercegovini

PREDSJEDNIK Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je da je nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka štetno za državu BiH te je pozdravio intervenciju visokog predstavnika, ali i dodao da njome nije provedena presuda o legitimnom predstavljanju.

“Mi smo i dalje u situaciji da brojniji narod u Federaciji BH koristeći činjenicu da nije izmijenjen Izborni zakon može izdvojiti 200.000, 300.000 glasova i izabrati hrvatskog člana Predsjedništva. Mislim da su i ovaj put pogriješili zbog budućnosti Bosne i Hercegovine i našeg europskog puta”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u izbornom stožeru HDZ-a BiH i stranaka HNS-a BiH u nedjelju kasno navečer.

Još nije jasno je li pobjedu odnio Željko Komšić ili Borjana Krišto na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Čović je noćas, dok su mediji i stranke objavljivali da je Komšić pobjednik, rekao kako je ona dobila više glasova nego on prije četiri godine na izborima, no da je presudio izborni inženjering četiri puta brojnijih Bošnjaka.

“Imat ćete čovjeka (Komšić) koji neće moći doći tamo gdje žive Hrvati niti će moći zastupati naše interese, što je njegova temeljna uloga”, dodao je Čović.

“Bez hrvatskog naroda neće se moći voditi politika u Bosni i Hercegovini”

Čelnik HNS-a BiH istaknuo je kako su stranke okupljene oko ovoga bloka uvjerljivo pobijedile među hrvatskim biračima te da se bez njih neće moći uspostaviti vlast na svim razinama.

“Bez hrvatskog naroda, bez Hrvatskog narodnog sabora neće se moći voditi politika u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović.

Najavio je nastavak razgovora o izmjenama Izbornog zakona i ustava zemlje s ciljem potpune jednakopravnosti Hrvata.

Potvrdio je kako je tijekom večeri imao telefonski razgovor s visokim međunarodnim predstavnikom Christianom Schmidtom. Pozdravio je brigu međunarodne administracije oko izmjena koje su donesene u nedjelju, ali je rekao kako nisu zadovoljni činjenicom da nije izmijenjen Izborni zakon po presudi Ustavnoga suda BiH, kojom se inzistira da u vlasti budu predstavnici koje taj narod dominantno izabere.

Schmidt je nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta u BiH nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, kojima je otežao mogućnost preglasavanja manje brojnijih Hrvata odlučujući da najveći broj izaslanika u gornjem nacionalno koncipiranom Domu naroda bude biran iz većinskih hrvatskih županija.