Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH vrtoglavo su narasle u posljednjih nekoliko mjeseci, što za građane u teškoj, kako epidemiološkoj, tako i ekonomskoj situaciji, predstavlja dodatni udar na i onako tanak džep.
Brašno, ulje, pileće meso, jaja, ali i gorivo, samo su neki od proizvoda koje građani svakodnevno koriste, a čija cijena posljednjih mjeseci bilježi rast.
Kako ističu sugovornici ‘Nezavisnih novina’, razlog za to je u prvom redu rast nabavnih cijena u vremenu pandemije virusa korona, kao i porast cijene goriva, ali da problem predstavlja i to što država trenutno ne raspolaže mehanizmima da rast cijena zaustavi.
Kada uzmemo u obzir da je krajem prošle godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća bila 956 KM, a sindikalna potrošačka korpa za siječanj 2021. godine iznosila 2.044, jasno je da građani zbog rasta cijena jedva spajaju kraj s krajem.
Prema mišljenju Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, ne postoje opravdani razlozi za povećanje cijena bilo kakvih usluga ili proizvoda, te su pozvali sve nositelje vlasti da iskoriste svoja ovlasti kako bi u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama pronašli modalitete rasta osobnih primanja koja bi mogla pratiti i povećanje cijena proizvoda i usluga.
Da je poskupljenje vidljivo u svakom marketu u BiH, potvrdila je i Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanske županije, koja ističe da je cijena jestivog ulja skoro bila 1,8 KM, a sada iznosi oko 2,5 KM.
“Došlo je do povećanja cijena i tu se ne može nešto puno učiniti, ne može se zaustaviti njihov rast i one se ne mogu vratiti na neku raniju razinu, kao što je to učinjeno u ožujku prošle godine kada je bilo proglašeno opće stanje epidemije”, rekla je Bulić za ‘Nezavisne’.
Dodala je kako država, da bi to uradila, mora na sebe preuzeti odgovornost da će nadoknaditi štetu gospodarstvenicima i uvoznicima, koji sada zbog pandemije virusa korona plaćaju veću cijenu robe koja se uvozi u BiH.
Navela je kako zbog ovoga najviše trpe potrošači, prije svega oni koji žive na minimalcu, kao i oni koji su ostali bez posla, a nerijetko u vrijeme pandemije se događa da su i oba člana iste obitelji izgubila posao.
Istaknula je kako se nadaju da će doći do pada cijena na nižoj konkurentskoj razini, jer je to roba koja treba da se izvuče iz skladišta do kraja ožujka ili početka travnja.
Ona je dodala kako u vremenu pandemije jedino nije poskupjela roba kao što su namještaj, obuća i odjeća, jer su to proizvodi koje građani u ovom vremenu nisu kupovali i njihovu nabavu i dalje ostavljaju za neka druga, bolja vremena nakon pandemije.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, navela je za ‘Nezavisne’ da je bitno došlo do porasta nabavne cijene ovih proizvoda, te da trgovci poskupljenja u trgovinama pravdaju upravo poskupljenjem u nabavi, te da to ipak nije opravdanje za ovako drastičan rast, koji je počeo kada je gorivo poskupjelo.
Dodala je kako smo svjedoci da je cijena goriva do prije nekoliko mjeseci bila oko 1,6 KM, a da je sada cijena oko dvije KM, te da to predstavlja jedan od uzroka rasta i drugih cijena.
“Prošle godine, kada je na snazi bila mjera Vlade RS da nema marži na osnovne životne namirnice, padom cijena goriva nisu pale cijene ovih namirnica”, rekla je Marić.
Potrošače, prema njenim riječima, najviše brine rast cijena žitarica, jer, kako ističe, u našem narodu je još uvriježeno mišljenje da “dok ima kruha u kući, nekako će se preživjeti”.
Rast cijena brašna, kako tvrde mlinari i pekari, ne bi trebao dovesti do poskupljenja pekarskih proizvoda, a Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao je za ‘Nezavisne’ da mlinari očekuju i dodatno poskupljenje brašna, ali da cijene pekarskih proizvoda neće dizati, jer se građani nalaze u teškoj poziciji.
“Očekujemo rast od oko dva do tri feninga, ali također smatramo kako će za oko dva mjeseca doći i do stagnacije cijena, iako je još rano prognozirati”, rekao je Pelemiš.
Dodao je kako je i ranije u vremenu siječanj – veljača bio zabilježen rast cijena brašna, ali da se trend rasta sada iznenađujuće nastavio.
“Zanimljivo je da je u Rusiji i Ukrajini, koje su najveće izvoznice pšenice, na primjer uvedena pristojba na izvoz pšenice od nekih 25 eura po toni”, kazao je Pelemiš.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS su za ‘Nezavisne’ potvrdili da je, prema podacima kojima raspolažu, do poskupljenja povrća, brašna i ulja došlo već u siječnju ove godine, te da je razlog za to rast burzovnih cijena pšenice, suncokreta i šećera na svjetskom tržištu zbog lošijih prinosa.
Naveli su da na prodajnu cijenu svake robe utiče nabavna cijena robe i marža, koju svaki trgovac zaračunava na nabavnu cijenu, te su pojasnili da je Uredba o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske koju je Republički stožer za izvanredne situacije donio u ožujku 2020. godine na snazi bila dok se situacija na tržištu nije normalizirala, te je nakon toga ukinuta.
