Zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH s primjenom je započeo prije nekoliko dana, točnije 8. listopada. Zakon po prvi puta regulira jedinstvenu visinu dječjeg dodatka za prostor cijele Federacije. Visina doplatka po djetetu će iznositi 103,17 KM do njegove osamnaeste godine života, a Zakon u ovo pravo uvodi uglavnom one obitelji koje su lošijeg materijalnog statusa. Zahtjevi za ostvarivanje prava se predaju preko Centra za socijalni rad.
Tko ima pravo na dječiji doplatak? Nositelj prava je dijete (osoba do navršenih 18 godina života). Osim formalnih uvjeta; da osoba ima državljanstvo Bosne i Hercegovine i prebivalište na prostoru Federacije, dva su ključna uvjeta za ostvarivanje prava. „Prvi uvjet je da ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 40% najniže plaće. To je 217 maraka po članu zajedničkog kućanstva. Svi oni koji su ispod tog cenzusa, mogu ostvariti dječiji dodatak. Drugi uvjet je da dijete nije smješteno u neku od ustanova socijalne skrbi ili u nekoj udomiteljskoj obitelji na račun proračunskih sredstava“, istaknuo je Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra iz sektora za socijalnu zaštitu i zaštitu obitelji i djece federalnog ministarstva rada i socijalne politike za naš radio.
Jednom kada ostvari ovaj dodatak, roditelj ga mora obnavljati svake godine podnošenjem zahtijeva. „To je zbog toga što se moraju pratiti okolnosti i jesu li se one promjenile u odnosu na raniji zahtijev. Primjerice, netko tko je ostvario dodatak, može naknadno dobiti bolji posao i plaću, pa se onda i taj cenzus, odnosno onaj prvi uvjet promjeniti. To je razlog zbog kojeg se svakih dvanaest mjeseci mora zahtijev obnoviti. S tim da neka dokumentacija se neće morati svaki put dostavljati. Pratit će se samo uvjeti koji su promjenjivog karaktera“, istaknuo je Jurešić.
Zahtijev se podnosi od prvih mjeseci djetetova života i od dana podnošenja zahtijeva, ako zahtijev prođe, započinje isplata dodatka. „Prve isplate ovog doplatka možemo očekivati već početkom jedanestog mjeseca,“ istaknuo je Jurešić.
Pravo nije vezano za broj djece u obitelji kao što je to npr. mjera koju je nedavno uvela Vlada ŽZH, a vezana je za naknadu od 500 maraka mjesečno do sedme godine života za svako treće i iduće dijete u obitelji. „Ključno za ovaj propis dječjeg dodatka je to što je on socijalnog karaktera, nama su važnije, da tako kažemo obitelji lošijeg materijalnog stanja. U tom smislu broj djece ne igra ulogu za ostvarivanje ovog prava u punom iznosu pod uvjetima koje smo neveli“, kazao je Jurešić za naš radio.
Kazao je da će otprilike oko 90 tisuća djece biti obuhvaćeno ovom mjerom, a oko 106 milijuna KM će biti potrebno za ove namjene na godišnjoj razini. „Jedna četvrtina djece do 18 godina koja žive na prostoru Federacije će ući u ovo pravo. Tu su projekcije bile onda kada smo radili na pripremi Zakona, a budući da je bilo amandmanskog djelovanja na Zakon, ove projekcije nisu potpuno točne. Presjek broja ćemo znati krajem ove godine kada će, vjerujemo većina onih koji imaju ovo pravo ući u sustav“, istaknuo je Jurešić.
