Mladi u BiH zbog produljenog školovanja, otežanog i neadekvatnog zapošljavanja, pod pritiskom neizvjesnosti i nesigurnosti, svoju samostalnost odgađaju do kasnih dvadesetih godina života, pokazala je studija o mladima 2018./19. “Friedrich Ebert Stiftung”. Najveći broj mladih u kućanstvu živi s roditeljima (više od 80%) i braćom i sestrama (34,8%). S roditeljima značajno češće žive mladi u dobi od 14 do 22 godine koji se još uvijek školuju ili su nezaposleni. Mladi koji žive s partnerom (17,3%) najčešće su završili formalno obrazovanje i eventualno pronašli zaposlenje, piše Večernji list BiH. Zanimljivo je da 11,9% mladih u kućanstvu živi s djedom i/ili bakom. Vidljivo je da su, pod utjecajem društvenih promjena, trogeneracijske obitelji koje su egzistirale u bh. društvu prije nekoliko desetljeća zastupljene u manjem omjeru. Štoviše, danas možemo govoriti o dominantnoj formi dvogeneracijske obitelji. Najveći broj mladih, (47,5%) živi u tročlanim, dok 38,5% živi u četveročlanim obiteljima. Čak 59,9% mladih to smatra najjednostavnijim rješenjem, dok 35,8% navodi da im financijski razlozi ne dopuštaju živjeti samostalno. Među mladima koji život s roditeljima procjenjuju praktičnijim i jednostavnijim rješenjem prevladavaju ispitanici u dobi od 14 do 17 godina (njih 43,3%), ali nije zanemariv podatak da 30,6% njih u dobi od 18 do 22 godine dijeli iste stavove. Uzimajući u obzir da se mladi u ovom razdoblju još uvijek školuju i nedovoljno su zreli za samostalan život, za očekivati je da život s roditeljima procjenjuju lakšim, sigurnijim i boljim. S druge strane, oni koji imaju više od 23 godine (58,1%), a koji žive s roditeljima zbog financijskih razloga, najčešće su zaokružili svoje obrazovanje i pri tome ih je većina nezaposlena. Zanimljivo je da se svaka treća mlada osoba izjašnjava da bi živjela samostalno, ako bi im financijske mogućnosti to dopuštale. Studija je pokazala da mladi u BiH važnost pridaju vrijednostima koje njeguju njihovi roditelji. Tako 55,8% njih želi odgajati svoju djecu na skoro isti način kako su to činili njihovi roditelji, 16,1% ih želi učiniti na identičan način, dok 19,4% želi to učiniti drugačije. Značajna pitanja poput izbora zanimanja, bračnog partnera, mjesta stanovanja, načina odgoja djece – pitanja su koja se razmatraju unutar obitelji. Ipak, 87,6% njih se izjašnjava da odluke donosi samostalno. Zbog nedostatka vještina koje im trebaju kako bi donijeli racionalne odluke, mladi, ipak, očekuju podršku roditelja. Njih 55,3% kaže da roditelji sudjeluju u važnim životnim odlukama, s tim da prednjače odgovori onih koji se još školuju i žive s roditeljima. Na važne životne odluke najveći utjecaj imaju majke (70,8%). Da je tradicionalni autoritet oca u bh. obiteljima oslabljen, govori to da svega 62,4% njih izjavljuje da otac ima utjecaj na njihove bitne životne odluke.
Mladi koji navode da najčešće odluke donose bez utjecaja roditelja češće su oni iznad 23 godine (61,8%) i završili su školovanje. Da je obitelj izuzetno važan dio identiteta mladih, govori da im je u bitnim životnim odlukama, osim roditeljskog, bitno mišljenje braće (11,4%), sestara (12,8%), ali i djeda (3,1%) i bake (4,9%).
vecernji.ba
