Bugojno: Hrvatskim vijećnicima uz ovacije „publike“ poručeno da idu u Hrvatsku

„Idi u Hrvatsku, nemoj u Bosni bit’, ba. Bosanski pričaj. Nisam protiv Hrvata. Idi u Hrvatsku, pričaj hrvatski“, riječi su koje je vijećnik Općinskog vijeća Bugojno Semedin Omerinović uputio predsjedatelju Općinskog vijeća Bugojno Miroslavu Zeliću.

Povod za ovakav šovinistički izljev mržnje prema Hrvatima Bugojna je bio taj što je Omerinoviću zasmetalo što Zelić i ostali hrvatski vijećnici Općinskoga vijeća Bugojno govore hrvatskim jezikom.

Omerinović je, naime, na posljednjoj sjednici OV Bugojno „poselamio“ predsjedatelja Zelića, a ovaj mu uzvratio kako on njega blagoslivlja. Potom je Omerinović rekao kako ne razumije jezik kojim Zelić govori i da mu je potreban prevoditelj nakon čega je jasno poručio da je bosanski jedini jezik kojim se, prema njegovu mišljenju, može govoriti u Bugojnu.

„Idi u Hrvatsku, nemoj u Bosni bit, ba. Bosanski pričaj. Nisam protiv Hrvata. Idi u Hrvatsku, pričaj hrvatski“, rekao je Omerinović Zeliću, što su zabilježile i kamere.

Inače, Omerinović nakon napuštanja Nezavisne liste od 25. veljače ove godine djeluje kao samostalni vijećnik. K tomu, on je i predsjednik Mjesne zajednice Vučipolje, mjesta pored Bugojna u kojem stanuje i značajan broj Hrvata te je jasno u kakvom su društvenom položaju s obzirom na javno izrečene šovinističke stavove Omerinovića.

Njegov govor mržnje je pak izazvao pljesak vijećnika SDP-a u OV Bugojna, što dovoljno govori o multietničkom karakteru ove stranke.

Istovremeno, vijećnici SDA prešutjeli su  negiranje ustavnog prava na korištenje hrvatskog jezika iako su s vijećnicima HDZ BiH kojima je ono osporeno formirali većinu u Vijeću.

Jedini koji su reagirali bili su oni kojima su uvrede i prijetnje upućene, predsjedatelj Vijeća Zelić i predsjednica Kluba Hrvata Lucija Pavlović koja je zatražila više poštovanja jednih prema drugima te podsjetila na ustavna prava konstitutivnih naroda u BiH među kojima je i pravo na jezik.

“Nitko meni ni bilo kojem drugom Hrvatu nema pravo osporiti pravo na korištenje jednog od Ustavom BiH garantiranih prava, a to je pravo na  jezik. Hrvatski je jedan od ravnopravnih jezika moje domovine koja se zove Bosna i Hercegovina, a ne Bosna“ , nedvosmisleno je istaknula Pavlović koja je potvrdila da će najvjerojatnije o ovom događaju izvijestiti i Povjerenstvo za etička pitanja ali i neke druge organizacije, domaće i međunarodne.

No, umjesto da stanu s omalovažavanjem predstavnika hrvatskoga naroda i čak stanu u njihovu zaštitu, ostali bošnjački vijećnici OV Bugojno pokušali su joj osporiti pravo da govori u ime hrvatskog naroda.

„Vi možete govoriti samo u ime stranke koju predstavljate, a to je HDZ, a nikako u ime hrvatskog naroda“, dobacivali su joj vijećnici.

Istina je pak da su i Zelić i Pavlović legalno i legitimno izabrani politički predstavnici hrvatske povratničke zajednice u Bugojnu, gradu iz kojeg je bošnjačka ARBiH protjerala 15.000 Hrvata u ljeto 1993., a bošnjačka vlast nakon rata sustavno opstruirala održivi povratak.

 „Ovo je država konstitutivnih naroda, a Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda koji bi trebali biti ravnopravni.Nitko meni nema pravo kazati da sam ja manji domoljub od drugih, ja sam za razliku od mnogih mogla otići, ali sam ostala jer živjeti u Bugojnu koji je i moj grad“, poručuje Pavlović.

Vijećnik Omerinović je pak po struci električar u svojem radnom vijeku uradio je brojne poslove po narudžbi Hrvata. Pri sklapanju poslova s Hrvatima nikad mu nije trebao prevoditelj niti mu je smetao novac od Hrvata.