Federalni agromediteranski zavod (FAZ) Mostar u petak je na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu obilježio 70. godišnjicu od utemeljenja Duhanskog instituta Mostar i 95. godišnjicu duhanske pokusne službe u Bosni i Hercegovini.
Direktor FAZ-a Marko Ivanković, podsjetio je kako su na području BiH djelovale tri tvornice duhana i sve su ugašene.
U duhanu je sve određeno, on je svugdje u svijetu monopol države i u primarnoj proizvodnji ga može biti koliko država želi, a ako ga ne želi ni malo, onda ga neće biti. Dolaskom tržišnih uvjeta u gospodarstvo BiH, većina tih duhanskih stanica je ugašena, a zadnja stanica u državi ugašena je 2012. godine u Stocu, kazao je Ivanković.
Po njegovim riječima, domaće tvornice jednostavno nisu uspjele preživjeti borbu s velikim svjetskim proizvođačima.
Bh. tvornice nisu mogle izdržati svjetsku konkurenciju, tako da su one zapravo kupljene od tih velikih duhanskih divova i rekao bih da je kupljeno cijelo tržište, jer tvornice su zatvorene i više ne proizvode. To vam je sudbina malih na tržištu velikih, istaknuo je direktor FAZ-a.
Duhan se i dalje sadi na prostoru Bosne i Hercegovine, ali radi se o mali površinama.
Na sjeveru države, kada je u pitanju virginijski duhan, u Orašju se proizvodnja svela na pet hektara, što je zanemarivo, nekih 50-ak hektara u Bijeljini i u Gradačcu desetak hektara. Dakle ukupno kada pogledate BiH i ovaj naš hercegovački tip duhana, to je praktički proizvodnja u izumiranju, tako da su te površine svedene na minimum minimuma, kazao je Ivanković.
Unikatni lokalni proizvod
Što se tiče Hercegovine, Ivanković je kazao kako postoji ideja da se duhan sorte hercegovački ravnjak aktivira kao ograničena serija te da se plasira na tržište kao turistički proizvod.
To je izvanredna ideja koju mi kao nositelji tog znanstveno-istraživačkog rada o duhanu pokušavamo razvijati. Ideju smo prije svega plasirali prema donatorima, a cilj je zaokružiti tu proizvodnju, uzeti stvari u svoje ruke. Ciljna grupa je rezani duhan koji će biti u različitim pakiranjima, nekih 40, 80, 100 i 150 grama i mislimo da on ima svoju tržišnu nišu kao premium proizvod, proizvod turističke potrošnje i kao lokalna sorta. On ne može biti konkurencija velikim proizvođačima, nego unikatni lokalni proizvod za koji bi se trebalo izboriti u narednim godinama, kazao je Ivanković.
Za taj projekt zainteresirane su dvije velike tvrtke.
Zainteresirali smo British American Tobacco i Philip Morris i vidjet ćemo što će od toga biti. S druge strane, s mediteranskim institutom iz Barija pripremamo projekt vezan za naš duhan jer su na jugu Italije također uzgajali našu sortu, oni su je zvali “ercegovina” i mislim da ćemo idućih godina napraviti taj projekt, kazao je direktor FAZ-a.
Bivši direktor Duhanskog instituta Mostar Vladimir Trninić podsjetio je kako je duhan u 20. stoljeću imao iznimno važnu ulogu u razvoju Hercegovine.
U povijesti ljudskog društva bilo je perioda kada jedna određena kultura dominira svijetom. I duhan je jednom u svjetskim razmjerima bio dominantna kultura, a u Hercegovini, odnosno BiH, a slobodno možemo reći i u Jugoslaviju, u jednom periodu bio je robna kultura broj jedan, kazao je Trninić, prenosi Fena.
To razdoblje u Hercegovini, dodao je, potrajalo je poprilično dugo.
Duhan je omogućio da mnoge generacije hercegovačke djece završe škole, postanu veliki znanstvenici i nositelji života u svojoj, ali i drugim sredinama. Ta sreća, nažalost, 60-ih godina prošlog stoljeća počinje jenjavati, tako da smo sada došli u situaciju u kojoj je duhan sporedna kultura u kojoj nemate neki veliki angažmana stanovništva, kazao je Trninić.
