Potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je u četvrtak da je od početka ruske agresije na Ukrajinu u Hrvatsku stiglo 4300 izbjeglica te da je Hrvatska spremna zbrinuti 20.000 raseljenih osoba iz Ukrajine.
Od ukupnog broja dosad pristiglih izbjeglica iz Ukrajine njih 47 posto su žene, oko 42 posto djeca te oko 12 posto muškarci, precizirao je Božinović nakon sastanka vladine Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.
Božinović je rekao da se svi zbrinjavaju kroz prihvatne centre i kolektivne smještaje, a najveći dio ih je u privatnim smještajima, kod prijatelja, rodbine ili poznanika.
Naglasio je da je Ukrajinu dosad napustilo dva milijuna ljudi, a prema procjenama očekuje ih se od pet do osam milijuna, ovisno o razvoju situacije.
“Sve naše relevantne institucije i sva ministarstva su uključeni u krizu, a na sastancima detektiramo što je sve dosad napravljeno i kako odgovoriti na situacije s kojima ćemo se možda morati suočiti. S nama su i predstavnici ukrajinske zajednice u Hrvatskoj koje su nam vrijedan izvor informacija”, kazao je.
Božinović je istaknuo da se na razini Europe uspostavlja platforma solidarnosti te da se Hrvatska deklarirala kako je spremna zbrinuti 20.000 raseljenih iz Ukrajine.
‘‘Kako bi cijeli posao išao koordinirano i kako bi dobili sva prava koja im pripadaju po direktivi EU-a o privremenom mehanizmu zaštite, koja je po prvi puta aktivirana, potrebni su nam koordinacijski sastanci na nacionalnoj i EU razini‘‘, rekao je Božinović. Dodao je i da će se rad na zbrinjavanju nastaviti intenzivno sveobuhvatnim pristupom koji mora odgovoriti na sva statusna pitanja privremene zaštite u RH.
Božinović je otkrio da se na sastanku radne skupine najviše govorilo o zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi, radu i zapošljavanju te školstvu kako bi se napravilo sve da se u svakom trenutku mogu zatražiti sredstva EU prije svega iz Fonda za azil i migracije.
Nadodao je će se financiranje osigurati i kroz kohezijske politike koje će najvjerojatnije u potpunosti financirati fondovi na raspolaganju Europske komisije.
Riječ je, precizirao je, o troškovima izgradnje prihvatnih centara, privremenih skloništa za raseljene, uspostave mobilnih bolnica, kanalizacija, vodoopskrbe, potpora u područjima zapošljavanja, obrazovanja, socijalne uključenosti, savjetovanja, podučavanja, psihološke pomoći, pravne podrške i slično.
Božinović je dodao da su u intenzivnoj komunikaciji i sa Crvenim križem te nevladinim organizacijama, osobito onima koje se bave najranjivijim skupinama poput djece i osoba s invaliditetom. Uz to, angažiran je i dovoljan broj prevoditelja i volontera, a izrađuje se i web stranica na kojoj će Međuresorna skupina objavljivati sve potrebne informacije.
