Blagovijest ili Svetkovina Navještenja Gospodinova je kršćanski blagdan koji slavi trenutak kada je arkanđeo Gabrijel najavio Blaženoj Djevici Mariji da će postati majka Isusa Krista.
Blagovijest, jedna od najvažnijih svetkovina u kršćanskom kalendaruse, slavi 25. ožujka, točno devet mjeseci prije Božića, kada se vjernici prisjećaju tog važnog trenutka, koji označava početak Božjeg plana spasenja ljudi kroz rođenje Isusa Krista. Inače, riječ ”blagovijest” je staroslavenskog porijekla i znači dobra ili lijepa vijest.
Postoji situacija kada se može slaviti na drugi dan. Na primjer, prošle godine je datum “pao” na Veliki petak, što je dan u Velikom tjednu, kada je crkvena liturgija već posvećena spomenu Isusove muke, pa se Blagovijest obilježavala 8. travnja.
Prema Evanđelju po Luki (1,26–38), arkanđeo Gabrijel dolazi do Marije u Nazaretu i najavljuje joj da će začeti sina po Duhu Svetom u trenutku kada je bila zaručena za Josipa. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom (Lk 1, 28), što označava početak jedne od najljepših molitvi: ”Zdravo, Marijo”.
Marija, iako ne razumije u potpunosti Božji plan, odgovorila s vjerom i pokorom riječima: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi, stoga je Blagovijest također dan kada kršćani razmatraju važnost poslušnosti Božjoj volji.
Dakle, Blagovijest je simbol nade, poslušnosti i prihvaćanja Božjih planova. U nekim krajevima, Blagovijest je dan kada se tradicionalno označava početak proljetnih radova na poljima, jer se smatra da je to dan kada počinje proljeće u vjerskom smislu, povezujući je sa simbolikom novog života.
