Bosna i Hercegovina je danas dobila rezultate međunarodnog istraživanja TIMSS 2019 koje je donijelo pregled postignuća učenika četvrtih razreda osnovne škole iz matematike i prirodnih znanosti.
Izvješće o postignućima bh. učenika je u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, a javnosti se obratila glavna analitičarka i autorica ovog izvješća Žaneta Džumhur, javlja N1.
Učenici četvrtih razreda u BiH na testu iz matematike ostvarili su prosječno postignuće od 452 boda i taj rezultat je bolje postignuće u odnosu na postignuća u Čileu, Omanu, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Maroku, Pakistanu i Filipinima. Bolje rezultate na međunarodnoj razini ostvarili su učenici iz Singapura, Hong Konga i Južne Koreje. Bh. učenici ostvarili su 459 bodova iz oblasti prirodnih znanosti i ti su rezultati slični onim iz matematike.
Bh. učenici imaju bolje rezultate od onih iz Sjeverne Makedonije, Kosova, Saudijske Arabije, Maroka, Pakistana, Filipina i Omana. Ostale zemlje učesnice ostvaruju bolji rezultat. Singapur, Južna Koreja i Ruska Federacija ostvarili su najbolje rezultate iz prirodnih znanosti, a BiH je ispod prosjeka TIMMS skale koja iznosi 500 bodova. Od zemalja okruženja, bolja postignuća iz matematike ostvarili su učenici iz Srbije sa 508 bodova i Hrvatske sa 509. BiH je ostvarila 453, a Sjeverna Makedonija 472 boda. Kada su u pitanju prirodne znanosti, BiH je izjednačena sa Crnom Gorom i broj bodova iznosi 454. Broj bodova iz prirodnih znanosti učenici iz Srbije su ostvarili 517 bodova, a Hrvatske 524.
Postoje četiri razine postignuća. Donja granica je 400, srednja je 475 bodova, visoki 550 i napredna razina je od 625 bodova i više. U BiH ukupno 76 posto učenika zadovoljava, dok je 24 posto učenika ili četvrtina učenika koji ne mogu ostvariti rezultat u niskoj razini, što u matematici znači da ti učenici nisu u stanju primijeniti operacije poput zbrajanja, oduzimanja, ne mogu se snaći s jednostavnim tabicama ili grafikonima.
Jedan posto učenika, ili svaki stoti u BiH, ostvaruje postignuća koja su naprednoj referentnoj vrijednosti, a taj uspjeh je niži za 6 posto od međunarodnog prosjeka, a 53 od prosjeka u Singapuru ili 37 posto od Hong Konga ili Južne Koreje. Kada su u pitanju prirodne znanosti, samo jedan posto može odgovoriti najvišim zahtjevima iz prirodnih znanosti. Najbolji rezultat od 38 posto je iz Singapura i premašuje naprednu razinu. 78 posto bh. učenika zadovoljava, što znači da su stekli minimalnu razinu kompetencije iz prirodnih znanosti, dok oko 22 posto učenika ima vrlo ograničena znanja o prirodnim znanostima.
Ovo je drugi put da učenici iz Bosne i Hercegovine sudjeluju u istraživanju TIMSS i ukupno treći put da sudjelujemo u nekom od međunarodnih istraživanja u obrazovanju. Istraživanje je u Bosni i Hercegovini provedeno na uzorku od 5.628 učenika četvrtih razreda osnovnih škola u 178 osnovnih škola i 336 odjela. Preporuke Izvješća TIMSS 2019 za Bosnu i Hercegovinu: · Smanjiti postotak učenika čija su postignuća na niskoj razini, a istovremeno povećati postotak učenika koji postižu izvrsne rezultate. · Povećati obuhvat predškolskim odgojem i obrazovanjem u ranim uzrastima, s posebnim fokusom na uzrast od 3 godine života. ·
Smanjiti razliku postignuća učenika boljeg i lošijeg socio-ekonomskog statusa. · Poboljšati kvalitetu nastave i nastavnog osoblja. · Osigurati suštinske promjene nastavnih planova i programa prema kurikulumu zasnovanom na ishodima učenja. · Na razini sustava razvijati mehanizme praćenja kvaliteta obrazovanja.
Potvrđena nužnost reformi u obrazovanju
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje još jednom naglašava kako je briga o kvaliteti obrazovanja najbolji način da pokažemo koliko smo odgovorno društvo.
Obrazovni autoriteti bilo gdje u svijetu, pa tako i u našoj zemlji, imaju ključnu odgovornost da svako dijete dobije što bolje obrazovanje kako bi ispoljilo svoje potencijale, a ovo je i put da BiH dobije mlade osobe koje će ostvariti ekonomski i društvni napredak. Stoga Agencija upućuje apel obrazovnim vlasima da rezultate istraživanja TIMSS prihvate s ozbiljnošću, kako poticaj za ubrzavanje reformskih procesa.
