Energetska kriza, koju karakterizira izniman rast cijena svih vrsta pokretača industrijskog i svakog drugog gospodarskog razvoja, natjerala je brojne europske zemlje na preispitivanje pristupa dugoročne opskrbe, fokusirajući se pritom na diversifikaciju izvora opskrbe, ali i veća ulaganja u obnovljive izvore, poglavito vode, sunca i vjetra, piše Večernji list BiH.
Bosna i Hercegovina bi se zbog svojih geografskih karakteristika i iznimne dostupnosti velikih vodnih potencijala, kao i mediteranskom pozicijom u južnom dijelu zemlje kao preduvjetom snažne insolacije, u ovoj krizi mogla pokazati kao država koja se solidno nosi s izazovima. Nažalost, loša hidrološka situacija, odnosno nezapamćene suše, uvjetovale su situaciju u kojoj su energetska poduzeća prisiljena u ovom trenutku kupovati energiju na tržištima, no dolaskom vlažnijeg i hladnijeg vremena za očekivati je popravljanje pozicije, punjenje rijeka i umjetnih akumulacija. Ipak, za energetsku transformaciju potrebna je i pomoć izvana, poglavito Europske unije koja je na raspolaganje stavila iznimno bogat financijski fond od kojega korist mogu imati svi u BiH.
Pomoć EU-a
Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan donosi mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za razdoblje do 2027. godine za potporu ekonomskoj konvergenciji s EU, no to nije jedina mogućnost jer podrška kroz novi Jamstveni fond za zapadni Balkan može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija.
Šef Izaslanstva Europske unije i posebni predstavnik EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler u svojem je blogu još prije pola godine naglasio kako je diljem Europe, pa tako i u BiH, osjetan rast cijena energenata. Istodobno, obnovljivi izvori energije postaju jeftiniji od energije proizvedene sagorijevanjem ugljena, nafte ili plina.
– Bosna i Hercegovina, nesumnjivo, mora početi s dekarbonizacijom u cilju smanjenja ovisnosti o ugljenu i plinu. Razlozi za to su brojni i trebali bi uvjeriti sve skeptike: energetska tranzicija osigurat će pristupačnu i sigurnu energiju, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati čist zrak te povećati ekonomsku konkurentnost BiH u svijetu koji se ubrzano mijenja – poručio je Sattler tada, objasnivši kako je za proizvodnju jednog eura BDP-a u BiH potrebno gotovo četiri puta više energije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Pritom je naglasio i kako bi, zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima, Bosna i Hercegovina u cijelosti mogla počivati na obnovljivim izvorima energije – sunca, vode i vjetra.
Obnovljivi izvori
Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne na dobrom je putu postati primjer uspješnog gospodarenja s obzirom na to da svu svoju energiju proizvodi iz obnovljivih izvora, od čega se više od 90% odnosi na hidroenergiju, po čemu je jedinstven primjer u BiH.
Kada je pak riječ o energiji dobivenoj iz plina, unutar FBiH nužno je ubrzati realizaciju projekta Južna interkonekcija, a koji pretpostavlja povezivanje plinovodom s Republikom Hrvatskom, osiguravajući dotok vrijednog energenta iz izvora kao što su LNG Krk, Kaspijska regija (projekta IAP), europska čvorišta za trgovinu plinom, a treba naglasiti i kako je projekt izravno vezan i uz interese Europske unije.
