Vlada FBiH istaknula je značaj Južne plinske interkonekcije, no, uopće nije informirana kako je natječaj za izgradnju glavnog projekta propao, a BH-Gas taj plinovod nema u planu za 2022.
Rat u Ukrajini te vrlo žestoka blokada ruskih financijskih i gospodarskih tijekova pokazali su svu štetnost odluka dijela federalnih vlasti koje su samo nekoliko mjeseci ranije pristale biti dio igrača proruskog gazpromovskog lobija čime su ovaj entitet, njezine građane i gospodarstvo doveli u krajnje neizvjesnu, a moguće i gubitničku poziciju. Naime, s obzirom na to da je Energoinvest raskinuo ugovor s mađarskim plinskim operaterom koji je mogao jamčiti opskrbu prirodnim plinom iz više izvora te, zapravo, Federaciju BiH preko Turskoga toka učinio ovisnom o plinu iz ruskog Gazproma, sada će sve ovisiti o daljnjem razvoju događaja i mogućem nastavku stezanja sankcija Rusiji, piše Večernji list BiH.
Turski tok
Takav scenarij omogućilo je resorno ministarstvo energetike, industrije i rudarstva koje je zbog protivljenja takvom ishodu pod svaku cijenu nastojalo smijeniti Jasmina Salkića, koji je pak neposredno prije toga podnio ostavku. A upravo se Salkić protivio raskidanju ugovora s mađarskim operaterom jer se tako barem djelomično jamčila diverzifikacija opskrbe plinom. No, zajedno s time snažno je podržavao i projekt Južne plinske interkonekcije s Hrvatskom koja je pak zakulisnim radnjama ministarstva, nove uprave BH-Gasa i Energoinvesta čudno sklonjena s prioriteta. Iako je jučer Vlada Federacije BiH sa sjednice u Mostaru istaknula značaj toga projekta, prave namjere otkrio je danas stručnjak za plin Almir Bečarević koji ističe kako se tajno nastavlja s “miniranjem” tog projekta. On navodi da je prije samo deset dana na stranici javnih nabava objavljena obavijest o poništenju postupka javne nabave izrade glavnog projekta “Južna interkonekcija”. On dodaje kako zajedno s time na stranici BH-Gasa nema objavljenog plana javnih nabava za 2022. iz čega proizlazi da nema niti plana poslovanja za 2022. On pojašnjava kako treba prvo plan poslovanja usvojiti pa onda ponovno raspisati javnu nabavu za izradu glavnog izvedbenog projekta Južne interkonekcije.
“Da sve ide idealnim tempom i da uspije ponovna javna nabava, glavni projektant se ne može izabrati niti može početi s radom prije srpnja 2022. Glavni projekt s revizijom glavnog projekta ne može, u tom slučaju, biti gotov prije lipnja 2023.”, upozorava Bečarević.
On tvrdi kako je nemoguće da se taj projekt počne sutra realizirati kako to tvrde iz Vlade navodeći da se radi o priči za naivne.
“Da se cijela BiH digne za realizaciju projekta, Južna interkonekcija ne može biti gotova prije 2026. i to je taj plan B o kojem priča ministar i zabavlja sve one koji barem nešto znaju o ovoj problematici”, tvrdi plinski stručnjak.
On upozorava kako se pak Vlada potpuno dezinformira o zastojima i problemima navodeći da ministri uopće nisu upoznati s time da je poništen postupak javne nabave za izradu glavnog projekta, da nema plana javnih nabava usvojenog za BH-Gas za 2022. godinu te da je EBRD odbio financirati projekt Južne interkonekcije. A taj dopis, tvrdi Bečarević, nalazi se u federalnom ministarstvu.
Uvjet plinovod sa Srbijom
Usto, državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dodaje isti izvor, neće predložiti Vijeću ministara potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom već 4 godine. To se pak uvjetuje s potpisom sporazuma sa Srbijom o izgradnji plinovoda Rača – Banja Luka. Bečarević upozorava kako Energoinvest nije kao trgovac plinom nikada prijavio hrvatskom Plancrou koje količine plina bi bile transportirane kroz sustav što je uopće uvjet za realizaciju ovoga projekta. Usto, vjerojatno najvažnije je da nikada nije potpisan niti je federalno Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva ikada pokazalo zanimanje da se s hrvatskim plinskim operatorom potpiše ugovor o realizaciji projekta iako je godinama traženo da se uključi u definiranje tarife na granici s Hrvatskom.
