Bosna i Hercegovina će ove godine zabilježiti ekonomski rast, ali on je već sada korigiran i umanjen u odnosu na procjene s početka godine. No, ono što mnogo više brine su učinci sve vidljivijih inflatornih pritisaka na mnoge ekonomije pa tako i bosanskohercegovačku.
Pogoršanje rizika
Svjetska banka očekuje povećanje ekonomskog učinka Bosne i Hercegovine za 2,9 posto u 2022. godini, 0,1 posto ispod procjene koju je ova banka napravila u siječnju. Istodobno, Centralna banka BiH upozorila je na mogućnost razornog utjecaja inflacije koja bi u najgorem slučaju mogla dostići 12 posto.
Predviđena je inflacija u iznosu od 4,8 posto u 2022. godini, jer se pretpostavlja da će inflatorni pritisci trajati duže nego što se prvobitno očekivalo zbog rata u Ukrajini, objavila je Svjetska banka. Svjetska banka očekuje da će bh. BDP porasti za 3,1 posto tek u 2023. godini. No, tu treba uzeti u obzir realne rizike za ekonomski rast koji uključuju potencijalne dugotrajne posljedice rata u Ukrajini, kao i sporiji oporavak i rast unutar EU.
To bi posljedično utjecalo na potražnju za izvozom i ograničilo doznake. Rizici bi se dodatno pogoršali uslijed premještanja geopolitičkih tenzija na BiH, što bi pogoršalo ionako značajna politička trvenja, upozoravaju iz Svjetske banke. Procjenjuje se da je bh. ekonomija imala nominalni rast BDP-a od 5,8 posto u 2021. godini dok su u prošloj godini bruto devizne rezerve iznosile 16,3 milijarde KM. Ekonomije zapadnog Balkana mogle bi rasti za 3,2 posto u 2022. godini, što predstavlja pad nakon procjene regionalne ekspanzije od 7,4 posto u 2021. godini kao poslijepandemijskoj godini. Nakon nekoliko godina proračunske konsolidacije i tekućih suficita, očekuju se fiskalni deficiti u BiH do 2023. godine. Javni dug je na uzlaznoj putanji, a na stranici Svjetske banke navedeno je da su zajmovi od IBRD-a za 2022. godinu koje je BiH dužna platiti u iznosu od više od 251 milijun dolara. Krediti domaćeg tržišta na kraju veljače ove godine iznosili su ukupno 21,05 milijardi KM i povećani su za 119,1 milijun maraka.
Devizne rezerve Centralne banke u drugom mjesecu 2022. godine iznosile su 16,34 milijarde KM, smanjene su u odnosu na siječanj, ali na godišnjoj razini registriraju rast za 2,67 milijardi KM. Osjetan pad Ni drugi pokazatelji BiH ne idu u prilog. Tako država bilježi konstantan pad nataliteta, što ima izravne ekonomske posljedice. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u siječnju 2022. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 838.688, a od toga je 370.274 žene.
U odnosu na kraj 2021. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,5 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti za prvi mjesec 2022. godine iznosila je 31 posto i u odnosu na prosinac 2021. godine ostala je nepromijenjena.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 2332 osobe (0,78 posto) i u Brčko Distriktu BiH za 187 osoba (3,10 posto), dok se povećala u Republici Srpskoj za 1082 osobe (1,53 posto.
