Gradsko ili općinsko vijeće više neće moći davati suglasnost, nego samo mišljenje oko uspostave pojasa zaštićene prirode vrijednosti.
Ovakva je odluka provučena kroz nove zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu prirode, a koje će područje biti proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, odlučivat će se na razini Federacije BiH i mjerodavnih županijskih tijela.
Razlozi kašnjenja
Granice zaštićenih područja već su utvrđene županijskim prostornim planovima, a koji se ne mogu usvojiti bez suglasnosti općine i grada, što znači da se za taj prostor već planira zaštita, pa nije svrsishodno ponovno pribavljati suglasnost jer se time usporava proces zaštite prirodnih vrijednosti, piše u novim zakonskim odredbama koje se odnose na zaštitu prirodne sredine.
Razlog da se na neki način ubrza postupak imenovanja nekog zemljopisnog pojasa zaštićenom prirodnom sredinom leži u činjenici da je BiH prema direktivama koje je potpisala s EU-om obvezna povećati površinu zaštićene prirodne sredine jer je, između ostaloga, i potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti. BiH se prema toj Konvenciji obvezala do 2020. zaštititi 17 posto svoga teritorija, međutim, u Federaciji BiH do sada je zaštićeno oko 4,17 posto prostora.
Kada se tome pridoda prostor Republike Srpske, dolazi se do podatka da BiH umjesto spomenutih 17, do sada ima zaštićeno svega tri posto prostora, što je po svim potpisanim konvencijama i obvezama pomalo nedopustivo.
Kašnjenje u proglašenju zaštićenih prirodnih sredina leži u činjenici da su općine i gradovi opstruirali ponuđene prijedloge i zbog toga se traži zakonska regulativa kako bi se taj postupak brže okončao.
Problemi su vidljivi u najnovijem slučaju oko proglašenja područja Blidinjskog jezera Nacionalnim parkom prirode.
Pravila u Europi
Na inicijativu skupštine Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije da Park prirode Blidinje postane nacionalnim parkom, javili su se predstavnici općinskih vlasti Posušja, Tomislavgrada i Jablanice koje zoniranje nacionalnih parkova smatraju egzistencijalnom prijetnjom kako svojih žitelja tako i općinskih interesa.
Sada se čeka neka vrsta medijacije kako bi taj postupak bio okončan. U ranijem izvješću, koje je Ministarstvo turizma i zaštite okoliša predalo Vladi Federacije BiH, istaknuto je kako su glavna prepreka proglašenju novih zaštićenih područja, na kojima se intenzivno radilo u proteklom razdoblju, postavilo dobivanje zakonski propisane suglasnosti lokalnih zajednica, odnosno općina na čijim se područjima prostire planirano zaštićeno područje.
Iako postoje izrađene studije i analize za uspostavu još pet novih zaštićenih područja u FBiH, i to se treba realizirati nakon dobivanja suglasnosti mjerodavnih općina koje očito nisu nešto naklonjene prema ovom projektu, što se vidi i iz navedenog izvješća Ministarstva.
Na popisu nacionalnih parkova u BiH nalaze se tri lokaliteta, i to Sutjeska, Una i Kozara. Epitet parkova prirode za sada nosi pet lokaliteta, a to su Hutovo blato, Blidinje, Konjuh, Bijambare, Trebević…
U kategoriju zaštićenih područja, prema poduzetim aktivnostima, trebali bi ući: područje Livanjskog polja, Bjelašnica s Igmanom i dijelom Visočice, a Vjetrenici se vraća status zaštićenog područja, dok bi u RS-u trebala biti zaštićena planina Orjen.
Svaka država, buduća članica EU-a, trebala bi prema njezinim direktivama imati najmanje 10 posto svoga teritorija.
