BiH čeka pad BDP-a, ali će se rast cijena usporiti

Zbog usporavanja ekonomskih aktivnosti, krize, rasta troškova života, kao i sveprisutne inflacije ekonomski rast Bosne i Hercegovine u idućoj bi godini mogao biti još skromniji u odnosu na ovu, a takva predviđanja temelje se na podacima iz izvješća Međunarodnog monetarnog fonda u koje je Večernji list imao uvid. Prema prognozama iz dokumenta “World Economic Outlook”, koji MMF obično objavljuje dva puta godišnje, rast BiH u ovoj bi godini trebao biti na razini od 2,4 posto, a što je uvelike manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bosanskohercegovačko gospodarstvo poraslo za 7,5 posto, piše Večernji list BiH. U idućoj godini, a zbog niza razloga na globalnoj razini, taj bi rast trebao ići tek do 2 posto, što ne ulijeva pretjeran optimizam u ekonomska kretanja, kao i gospodarske aktivnosti unutar BiH, a koje, kao što je poznato, uvelike ovise o kretanjima na tržištima europskih zemalja.

Usporavanje

MMF ističe kako globalna ekonomska aktivnost doživljava opširno i oštrije usporavanje nego što se očekivalo, s inflacijom višom nego što je viđena u nekoliko desetljeća. Kriza troškova života, pooštravanje financijskih uvjeta u većini regija, ruska invazija na Ukrajinu i dugotrajna pandemija COVID-19 jako utječu na izglede. Predviđa se kako će globalni rast usporiti sa 6 posto u 2021. na 3,2 posto u 2022. i 2,7 posto u 2023. Ovo je najslabiji profil rasta od 2001. osim globalne financijske krize i akutne faze pandemije COVID-19. Predviđa se da će globalna inflacija porasti s 4,7 posto u 2021. na 8,8 posto u 2022., ali da će pasti na 6,5 posto u 2023. i na 4,1 posto do 2024. Monetarna politika treba ostati na smjeru vraćanja stabilnosti cijena, a fiskalna politika treba imati za cilj ublažavanje pritiska na troškove života uz zadržavanje dovoljno čvrstog stava usklađenog s monetarnom politikom. Strukturne reforme mogu dodatno podržati borbu protiv inflacije poboljšanjem produktivnosti i ublažavanjem ograničenja u opskrbi, dok je multilateralna suradnja nužna za brzo praćenje tranzicije “zelene energije” i sprječavanje fragmentacije.

U kontekstu Bosne i Hercegovine očekivanja su kako će iduće godine ipak doći do usporavanja rasta cijena. Tako je procjena kako će u ovoj godini rast cijena biti na razini od 10,5 posto, dok bi u idućoj trebalo doći do pada, i to na razinu od 4,5 posto, što je vijest koja ipak donosi kakav-takav optimizam.

Pitanje inflacije

I u nastavku se očekuje usporavanje inflacije, pa je prognoza kako bi ona u 2024. godini trebala iznositi 3,45 posto, a kada je pak riječ o tržištu rada, u ovoj se godini predviđa nezaposlenost od 17,3 posto, u idućoj pad na 17,2 posto te u 2024. dodatni pad na 17,165 posto. U kontekstu investicijskih kretanja, odnosno sudjelovanja stranih investicija, vidljivo je kako će one u ovoj godini, prema procjeni MMF-a, iznositi 21,7 posto BDP-a, a u idućoj bi došlo do rasta na 21,8 posto BDP-a. Kao što je i očekivano, MMF je donio procjenu o usporavanju rasta BDP-a, a što je posljedica niza razloga u eksternom okruženju, no ono što je pozitivno u cijeloj priči je činjenica da se vrlo skoro očekuje usporavanje inflatornih kretanja, a samim tim i zaustavljanje rasta cijena. Na kraju su se u MMF-u osvrnuli i na problematiku s kojom se suočava planet u cjelini te su naglasili kako energetska i prehrambena kriza s ekstremnim ljetnim temperaturama oštro podsjećaju kako bi izgledala nekontrolirana klimatska tranzicija te stoga poručuju da je potrebno mnogo za učiniti kako bi se spriječile katastrofalne klimatske promjene.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.