Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u intervjuu za “Avaz” govorio je o očekivanjima koje ima za Bosnu i Hercegovinu kada je riječ o europskom putu.
Od preuzimanja dužnosti člana Predsjedništva BiH osmišljeno i intenzivno radim na realizaciji strateških vanjskopolitičkih prioriteta države Bosne i Hercegovine, a to je put naše zemlje u smjeru europskih i euroatlantskih integracija, kao i jačanje bilateralnih odnosa sa strateškim partnerima. Na svim meridijanima i paralelama zastupao sam odgovorne, dosljedne i principijelne stavove i to su prepoznali i moji sugovornici, kazao je Bećirović naglasivši kako je imao priliku razgovarati s nekim od najvećih lidera današnjice.
Naglasio je kako je za vrijeme tih razgovora dobio “čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kao i podršku učvršćivanju mira, stabilnosti i izgradnji prosperitetne države.”
Osvrnuo se i na razgovor s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, istaknuvši da je to bio njihov treći susret u nešto više od godinu dana.
Malo je lidera na svijetu koji su u tako kratkom roku posjetili Bosnu i Hercegovinu i iskazali joj otvorenu i konkretnu podršku. To moramo cijeniti. U razgovoru s predsjednicom EK još jednom sam pozvao EU da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom u ožujku ove godine. To bi bila veoma pozitivna poruka za sve građane i narode Bosne i Hercegovine. Našim prijateljima iz EU jasno sam rekao da pomoć Bosni i Hercegovini treba shvatiti kao geopolitičko investiranje EU u stabilan Zapadni Balkan i snažnu EU. Dakle, to nije davanje, već investiranje, kazao je Bećirović.
Ustvrdio je kako pred BiH stoje brojne prilike i izazovi na putu EU integracija te kako, usprkos evidentnim opstrukcijama, Bosna i Hercegovina ostvaruje napredak u procesu europskih integracija, osvrnuvši se na set važnih zakona koji je usvojen u Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i onima koje je usvojilo Predsjedništvo BiH.
Ubrzanje puta Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u EU predstavljalo bi, ne samo jačanje ekonomske i političke veze, već i uspostavljanje novog oblika solidarnosti i zajedničkih vrijednosti od suštinskog značaja za europski identitet u cjelini, naglasio je član Predsjedništva BiH.
Govoreći o otvaranju pregovora s Europskom unijom rekao je kako su pitanja koja opredjeljuju europsku budućnost BiH predugo bila na čekanju.
Ako postoji opredijeljenost za EU, ispunjavanje kriterija za članstvo je obaveza. Ne može se deklarativno zalagati za članstvo u EU i istovremeno inzistirati na pregovorima o europskim standardima. O meritumu nema pregovora. Ako se istinski prihvati takav pristup, onda je otvaranje pregovora u ožujku dostižan cilj, mišljenja je potpredsjednik SDP-a BiH.
Nadalje, komentirao je vojnu vježbu NATO-a na istoku kazavši kako se na taj način, s obzirom na angažiranje 90.000 pripadnika, pokazuje prisutnost i relevantnost ove sigurnosne organizacije izvan do sada definiranog euroatlantskog područja, a onda se osvrnuo i na sigurnosno stanje u BiH.
Moramo biti veoma oprezni, ozbiljni i odgovorni. Ne smijemo podcijeniti prijetnje koje su se nadvile nad državom Bosnom i Hercegovinom. Ne želim neobjektivno prikazivati probleme: trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je opasno. Od srpnja 2023. imamo otvoreni napad organa entiteta RS na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine, naveo je on.
Kazao je kako je cilj takve politike “razoriti ustavni poredak Bosne i Hercegovine, blokirati rad države, stvarati lažnu predstavu da je ona nemoguća, u skladu sa secesionističkom agendom, kojoj nije do mira i napretka, već do nekih mračnih ciljeva iz prošlog stoljeća.”
Svjesni smo da su ti negativni potezi rezultat direktnog utjecaja Ruske Federacije, koja koristi čelnike bh. entiteta RS za destabilizaciju, ne samo Bosne i Hercegovine, već i cijelog Zapadnog Balkana.
Ipak, oni koji napadaju Bosnu i Hercegovinu moraju znati da postoje snage koje imaju obavezu prema međunarodnom i nacionalnom pravu zaštititi nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet i međunarodnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine.
Bila bi fatalna greška separatističkih snaga ako bi podcijenili snagu i odlučnost snaga koje su spremne braniti Bosnu i Hercegovinu. Ako rušitelji Bosne i Hercegovine nisu uspjeli 1992. s oružjem i resursima četvrte vojne sile u Europi, sada bi im šanse bile neusporedivo manje, zaključio je Bećirović u intervjuu za “Avaz”.