U Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar trenutno su hospitalizirana dva bolesnika s kliničkom sumnjom na hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom tzv. “mišju groznicu”.
Oba bolesnika su klinički stabilno, priopćili su u srijedu ujutro iz mostarske bolnice.
Dodaju kako su prethodno hospitalizirana dva bolesnika sa serološki dokazanom bolešću koji su otpušteni doma uz potpuni oporavak.
Jedan bolesnik je zbog teže kliničke slike premješten u Jedinicu intenzivnog liječenja SKB Mostar te se također nadamo povoljnom kliničkom ishodu bolesti, naveli su iz Ureda za odnose s javnošću SKB Mostar.
Na konferenciji za medije detaljnije je govorio i prof. dr. sc infektolog Jurica Arapović.
Razvoju ove bolesti je potpomogla toplija godina, osnosno toplija zima koja je pogodovala razmnožavanju glodavaca. Trenutno imamo dva nepovezana slučaja, jedan iz Čitluka i jedan iz Mostara. Oba su na kemodijalizi i radi se o mlađim osobama. Jedan je na bolničkom liječenju na odjelu intezivne njege i stabilno je. Da bi se bolest izbjegla potrebna nam je sustavna deratizacija, a građani trebaju izbjegavati piti izvorsku vodu, voditi računa o osobnoj higijeni, treba izbjegavati kupati se u vanjskoj vodi, odnosno više boraviti na zemlji. Jer oboljevanja dolaze od mišjih izlučevina, kazao je između ostaloga Arapović.
Dodao je i kako je jednom bolesniku 27 godina, a drugom 30, a bilo je još nekoliko bolesnika iz Livna i Grahova, odnosno ukupno pet, od kojih su tri potvrđena slučaja.
Važno je istaknuti da nemamo epidemijsko izbijanje mišje groznice u našoj županiji (HNŽ), radi se o sporadičnim slučajevima, kazao je Arapović.
“Mišja groznica” ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) virusna je bolest kojom se najčešće zarazimo u izravnom kontaktu s glodavcima ili njihovim izlučevinama, odnosno udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike.
Nakon inkubacije koja najčešće traje tjedan do dva, bolest se manifestira naglom pojavom povišene temperature, glavoboljom, probavnim smetnjama (bolovi u abdomenu, mučnina, povraćanje), a u težim slučajevima oštećenjem bubrežne funkcije te pojavom krvarenja po koži i sluznicama.
Za HGBS karakteristično je sezonsko pojavljivanje u toplijem dijelu godine – od ranog proljeća do kasne jeseni. Povoljni vremenski uvjeti pogoduju porastu populacije prenositelja uzročnika te bolesti.
Čovjek se gotovo isključivo zarazi kada uđe u područje gdje ima mišolikih glodavaca kao rezervoara virusa (prirodno žarišna zoonoza). U gradskoj sredini zaraza je vrlo rijetka. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
