Sankcije Zapada pokrenute kao odgovor na invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu u veljači ove godine nanijele su golemu štetu ruskom gospodarstvu.
Nemogućnost pristupa stranoj tehnologiji i ekspertizi prepolovila je potencijale rasta, smanjuje se proizvodnja nafte i plina, ključna za rusko gospodarstvo (niža je oko tri posto nego što je bila prije invazije), a zemlja se suočava s velim odljevom obrazovane radne snage.
U prvih šest mjeseci, procjenjuje konzultantska tvrtka Capital Economics, zemlju je napustilo 250.000 do 500.000 Rusa, a nakon Putinove odluke o pokretanju djelomične mobilizacije pobjeglo je još oko 300.000 ljudi, mahom mlađih muškaraca.
Nedostatak radne snage postaje sve veći problem, što dodatno potiče i inflaciju, osobito u sektorima koji su radno intenzivni.
Unatoč svemu, britanski Economist ocjenjuje da je ekonomski rat između Rusije i Zapada u delikatnom trenutku: dok je Europa na rubu recesije, “ekonomska situacija u Rusiji se popravlja”, a recesiji je “vjerojatno došao kraj”.
Ono što ove zime u Berlinu ili Parizu može koštati stotine eura, u Moskvi košta nekoliko rubalja, piše Economist.
Pozivajući na podatke banke Goldman Sachs, njezin indikator mjesečnog stanja gospodarstva, Economist ističe da je aktivnost u Rusiji “nešto življa nego u velikim europskim zemljama”.
Nakon dekreta o mobilizaciji, potrošnja je oslabila, ali je u međuvremenu ponovno porasla.
Proizvodnja u automobilskoj industriji, koja je prije nekoliko mjeseci pala gotovo na nulu, također se oporavila, sugerirajući da su proizvođači uspjeli nabaviti dijelove izvan zemalja Zapada. Ruski mjesečni uvoz robe u dolarima, dodaje Economist, sada gotovo sigurno premašuje prošlogodišnji prosjek.
Sve međunarodne institucije smanjile su očekivani pad ruskog gospodarstva.
MMF je u travnju mislio da će BDP zemlje pasti 8,5 posto, a u najnovijim prognozama objavljenim ovih dana očekuje pad od 3,4 posto. Svjetska banka smanjila je procjenu pada sa 8,9 na 4,5 posto, a EBRD s 10 na pet posto.
“Nije tajna da sankcije na energetiku nisu bile toliko učinkovite”, rekla je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik. Ipak, ne može se reći da je recesiji kraj. Svjetska banka, primjerice, procjenjuje da će ruski BDP u 2023. godini pasti 3,6 posto, a EBRD tri posto.
Stopu pada ruskog BDP-a Economist ocjenjuje “upravljivom” te da će Rusija “moći nastaviti borbu”.
Krajem rujna vlada je objavila nacrt proračuna za iduće tri godine, a prema Elini Ribakovoj iz Instituta za međunarodne financije, on podrazumijeva velika povećanja potrošnje vezane uz rat, posebice na “unutarnju sigurnost”. No, bivši glavni ekonomist EBRD-a Sergej Guriev nije tako siguran u financijski kapacitete za nastavak borbe.
On smatra da će se ruski proračun, koji se uvelike oslanja na prihode od energenata, suočava s problemima punjenja, a time i pronalskom sredstva za potrebe rata. U tome vidi i ključan razlog odluke o djelomičnoj mobilizaciji koja podrazumijeva besplatnu vojsku.
Gospodarstvo eurozone, ocjenjuje MMF, trebalo bi ove godine rasti 3,1 posto, a iduće godine će usporiti na samo 0,5 posto. Prognoze odražavaju teške posljedice koje njemačko gospodarstvo trpi zbog visokih cijena energije potaknutih smanjenim isporukama ruskog plina.
Ove godine njemački će BDP rasti 1,5 posto, a u idućoj godini MMF predviđa blagi pad, za 0,3 posto. Nakon ovogodišnjeg rasta od 3,2 posto, talijansko gospodarstvo će u 2023. pasti za 0,2 posto.
Ulazak u blagu recesiju dvaju najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera značajno će se odraziti i na hrvatsku ekonomiju. Ipak, očekivana stopa rasta od 3,5 posto, unatoč značajnom usporavanju, upućuje da će recesija Hrvatsku mimoići.
Za ovu godinu, pak, MMF je Hrvatskoj više nego udvostručio prognozu rasta, sa 3,2 na 5,9 posto, kao što su to već učinili i brojni drugi prognostičari, uglavnom zbog uspješne turističke sezone.
