“Međugorje je milost. U to nema sumnje. Tamo se događaju brojna obraćenja“ riječi su pape Franje koje je prije pet godina u razgovoru objavio svećenik u kojem se i osvrnuo na papinu ljubavi prema Mariji …
Iako Majka Božja svih voli i nije ‘šef pošte’ pa da svaki dan šalje poruke, papa Franjo je za Međugorje rekao da “Bog čini čuda u Međugorju. Usred ludosti koja je zarobila ljudska bića, Bog nastavlja raditi čuda.”
Ovo su neka od njegovih razmišljanja koja su objavljena na talijanskom jeziku, a koja je podijelio u razgovoru s fra Alexandrom Awijem Mellom, tajnikom Papinskog vijeća za laike, obitelj i život.
Njihov je razgovor objavljen u knjizi “Ona je moja majka. Susret s Marijom” koja je ove godine objavljena i na talijanskom jeziku (original je napisan 2013. godine na portugalskom).
Papa je istaknuo da je čovjekova poslušnost Crkvi kriterij za razlučivanje kada se radi o navodnim ukazanjima, i isto kada je riječ o porukama i lokucijama (nutarnjim govorima) koje proizlaze iz tih “posebno darovanih ljudi”.
Dan kada je Bergoglio zabranio sastanak o ukazanjima u Međugorju
Slučaj Međugorja se još uvijek proučava, a papa Franjo je jednom rekao: “kada sam bio u Buenos Airesu zabranio sam sastanak no, on se ipak održao. Međutim, znali su da se ja s tim ne slažem.”
Papa Franjo je tim riječima aludirao na slučaj kada je jedan od “vidioca” iz Međugorja posjetio nadbiskupiju koju je on u to vrijeme vodio.
Papa Franjo, tada nadbiskup, usprotivio se sastanku (međutim, nije izrazio svoje mišljenje o autentičnosti ukazanja) jer je “jedan od vidioca objasnio cijelu situaciju i pri tome rekao da mu se Gospa treba ukazati u 16:30, tj. on je tvrdio da zna njezin raspored. Na to sam mu odgovorio: ‘Ne, ne želim o tome ovdje, ne u crkvi’.”
Papa je naglasio da “moramo razlikovati takve slučajeve, ali unatoč tome Bog čini čuda u Međugorju. Usred ludosti koja je zarobila ljudska bića, Bog nastavlja raditi čuda.”
Isto tako, kaže da možda postoje i fenomeni koji su “osobnog” karaktera.
“Primam pisma, ali znam da su riječi u njima napisane više psihološke prirode. Moramo takve stvari jasno razlikovati. Ima nešto u Međugorju, to je sigurno. Ljudi ondje doživljavaju obraćenja. No, došlo je i do nedostatka razlučivanja, ne želim reći da je došlo do grijeha jer ljudi ne znaju gdje počinje grijeh, ali nedostatak razlučivanja je prisutan.”
Zašto papa Franjo toliko voli Mariju?
Autor knjige je objasnio kako je nastala njegova knjiga te je komentirao papinu viziju Crkve kao majke Marije koja s ljubavlju prihvaća nove generacije.
“Imao sam priliku intervjuirati papu Franju o njegovom odnosu s Djevicom Marijom i čini mi se da se ne radi samo o pobožnom odnosu. To je nešto što utječe na njegovu viziju Crkve. Zašto papa Franjo toliko voli Mariju? Zato što u njoj vidi sliku Crkve kakva bi ona trebala biti – milosrdna majka, učitelj, prijatelj.”
“Smatram da je važno uzeti u obzir tu majčinsku dimenziju Crkve koja voli i pozdravlja dolazak mladih ljudi kojima je prijeko potrebna”, rekao je fra Mello, bivši direktor nacionalnog ministarstva mladih u Brazilu, na konferenciji za novinare o radu Sinoda koja je održana u uredu za tisak Svete Stolice.
Što se tiče Međugorja, nekoliko mjeseci nakon što je Papa započeo svoj pontifikat, dok je predsjedao misu u kapeli Casa Santa Marta 14. studenog 2013., objasnio je da duh svjetovne znatiželje koji želi znanje i traži sve čudnije i neobičnije stvari odvodi ljude dalje od istinske mudrosti i Božje ljepote.
Pritom je izrazio svoje sumnje glede vidioca koji kažu da redovno primaju poruke od Djevice Marije. Vidioci tvrde da Djevicu Mariju vide od 1981. godine.
Postoje sumnje da će Crkva naposljetku priznati samo prvih sedam ukazanja zbog izvješća koje je pripremila skupina crkvenih dužnosnika u Međugorju. Marijanska ukazanja šestorici vidjelaca koji su sada odrasli ljudi navodno se događaju i danas. Problem je postao složeniji i zbog poteškoća koje je pronašla Kongregacija za nauk vjere (poteškoće su proizašle iz proučavanja koje je Kongregacija provela 2016. godine).
Za sada se još raspravlja o tome hoće li crkva sagrađena u Međugorju u čast Djevici Mariji postati papinsko svetište. To bi moglo biti rješenje sukoba između franjevaca, koji upravljaju svetištem, i mostarskog biskupa biskupije u kojoj se nalazi svetište.
Razgovor s novinarima
Tijekom razgovora s novinarima na putu iz svetišta u Fatimi koje je proslavilo 100. obljetnicu ukazanja Djevice Marije, Papa je otkrio rezultate komisije koja je utvrdila jasnu razliku između početka fenomena koji se smatra “nadnaravnim” (fenomen koji je trajao od 24. lipnja do 3. srpnja 1981.) i onoga što se dogodilo nakon tih prvih ukazanja.
U izvješću komisije stoji da je šestero djece vidioca bilo psihološki zdravo, da su bili iznenađeni ukazanjem, te da nije bilo vanjskog utjecaja na svjedočanstva djece.
Kao i kod slučaja trojice pastira u Fatimi, vidioci iz Međugorja odbili su reći što su vidjeli unatoč tome što ih je policija uhitila i prijetila im smrću. Odbačena je i pretpostavka da se radi o demonskom fenomenu.
Papa Franjo je na kraju izrazio pozitivno mišljenje o radu komisije koju je osnovao papa Benedikt XVI., a koju je predvodio kardinal Camillo Ruini od njenog osnutka 2010. do završetka rada 2014. godine.
Komisija je iz pastoralnih razloga bila za to da se ukloni zabrana hodočašćenja u Međugorje. Ruinijevo izvješće zaključuje da svetište treba biti pod vlašću Svete Stolice i predlaže da se župa pretvori u papinsko svetište.
Papa je prošle godine poslao poljskog nadbiskupa Henryja Hosera u Marijansko svetište da procijeni situaciju te da prouči pastoralnu skrb koja se pruža lokalnim vjernicima i hodočasnicima. Svrha posjeta bila je dobiti više informacija kako bi se mogle planirati buduće inicijative za pastoralnu skrb.
