Zemlje Europske unije užurbano planiraju i provode preporuke i obvezne mjere kojima bi se ograničila potrošnja električne i toplinske energije te potaknulo njezino odgovorno korištenje. Svjetla su ugašena na brojnim objektima. Dok Europa strahuje od nestašica, u BiH trenutno postoji samo strah od skupljih energenata i preporuke za racionalnije korištenje električne energije. Imamo li plan štednje?
Svjetla Eiffelovog tornja bit će prigušena, piramide pariškog Louvrea ugasit će se dva sata ranije nego inače. Provedba onoga o čemu se cijelo ljeto pričalo u europskoj javnosti sada poprima svoje obrise. Mnoge zemlje, u strahu od energetske krize, ograničavaju temperaturu grijanja u javnim prostorima na najviše 19 stupnjeva, ograničavaju osvjetljenje javnih spomenika, osvjetljenje svjetlećih reklama, rasvjetu ulica i izloga. Na štednju su pozvani i građani i gospodarstvo.
“U prošlosti smo plaćali 160 eura za grijanje i toplu vodu svaki mjesec. Sada je to 268 eura, što znači da svaki mjesec moramo plaćati 108 eura više”, kaže Barbara iz Berlina.
“Promet ove tvrtke raste, ali unatoč tome, ako zadržimo proizvodnju, naši troškovi energije su skupi. To može predstavljati i do 40% našeg prometa, što je neodrživo”, kaže José Luis Lacuna, vlasnik obrade stakla društvo.
Za razliku od Europske unije, u BiH za sada samo preporuke za racionalno korištenje energije. Vlada Federacije BiH je početkom ovog mjeseca pozvala građane i poduzeća na štednju. Po uzoru na zemlje Unije, od javnih institucija zatraženo je da izrade planove štednje. Međutim, javni objekti u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu usvojili najnoviju europsku praksu, što ne znači da neće.
“Na zadnjem kolegiju smo razgovarali o pitanju gašenja vanjske rasvjete i došli do zaključka da ćemo ispitati praksu i iskustva iz regije i Europe”, kaže Meliha Redžić, voditeljica Službe gradske vijećnice.
“Moguće je da se tako nešto dogodi i kod nas. Nema velikih ušteda. Mislim da je više pogođena svijest. Najveći potrošač električne energije u Banjoj Luci je javna rasvjeta. Preko dva milijuna KM su troškovi plaćanja električne energije i već nekoliko godina kontinuirano radimo na smanjenju potrošnje primjenom mjera energetske efikasnosti“, ističe Boriša Mandić iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka.
Računi i cijene trenutno su na vrhu prioriteta građana BiH, pa je štednja jedina opcija.
“Uvijek štedim. Na koji način? – Imam solarni kolektor, parno grijanje, sve mi radi, i toplu vodu i kuham na plin”;
“Koliko je moguće, jer treba pokušati pomoći koliko možemo pojedinačno. Na koji način? – Kad je struja jeftina, gasimo svjetlo, bojler upalimo samo ponekad kada je potrebno”;
“Bilo je gore, u ratu nismo imali ništa, ni vodu ni struju, pa smo se snalazili, bilo je plina, vadili smo ga iz zemlje”;
“Valjda će se vjenčati. Ja sam umirovljenik i to me više plaši od ostalih”, kažu neki od bh. ispitanika. građana.
„Racionalno korištenje energije, promjena samih navika grijanja prostorija na odgovarajuću temperaturu koju koristimo, također korištenje električnih uređaja u onim razdobljima kada su nam potrebni, a oni koji imaju mogućnost korištenja električne energije po povoljnoj tarifi, zimi od 1-4 sata ili navečer od 10 do ujutro u 7:00 sati i na taj način pokušavamo smanjiti svoje potrebe za energijom i tako ostati na prošlogodišnjoj razini računa ili nešto više“, kaže energetski stručnjak Nihad Harbaš.
Domaće elektroprivrede uvjeravaju da poskupljenja struje neće biti, barem do kraja godine, te da je elektroenergetski sustav stabilan. Ali kažu – struja ne može biti alternativa grijanju.
„Naši blokovi su stari blokovi i otprilike imaju stupanj iskorištenja u ljetnom periodu nekih 30-32%, u zimskom malo više i kad to preračunamo u tone, to znači da od 1000 t ugljena mi pretvoriti u struju 300 t. 700 t ide u neke gubitke i onda je potpuno tehnički neopravdano vraćati tih 300 t struje u grijanje”, kaže direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
