Proizvodne cijene mjesecima rastu, energenti su drastično poskupjeli, a ta poskupljenja sve više osjećaju i potrošači. No, ono što sve građane dodatno zabrinjava je što se rastu cijena u skorije vrijeme ne nazire kraj.
Događa se upravo suprotno, najavljuju se nova poskupljenja. Osim što je kupovna moć građana znatno slabija, mnogi su iskoristili razdoblje povoljnijih cijena, a nerijetko su se i zaduživali kako bi napravili zalihe osnovnih životnih namirnica poput brašna, ulja, šećera i soli te kako ih u idućem razdoblju ne bi morali kupovati, za što ekonomski stručnjaci konstantno navode kako je pogrešan korak jer kažu kako do snižavanja cijena dođe tek onda kada prodavači primijete da bi zalihe koje imaju mogle propasti. Koliko su rasle cijene, najbolje pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku, prema čijim su pokazateljima u srpnju ove godine prosječne cijene rasle za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Pokazatelji rasta
Cijene su porasle u odjeljcima rekreacije i kulture za 1,6%, restorana i hotela za 1,3%, prijevoza za 1,2%, stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata za 1,1%, ostalih dobara i usluga za 1%, alkoholnih pića i duhana za 0,8%, hrane i bezalkoholnih pića za 0,2% i zdravstva za 0,1%. Cijene su pale u odjeljcima odjeće i obuće za 5,2% i namještaja, kućanskih uređaja te redovitog održavanja kuće za 0,2%. U ostalim se odjeljcima u prosjeku cijene nisu mijenjale. Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, u srpnju ove godine u odnosu na isti mjesec lani cijene su skočile za 17,6% (godišnja inflacija). Ono što je važno spomenuti jest da je pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom ispod 50%. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za srpanj 2022. iznosi 2668,32 KM te je za 28,11 KM skuplja u odnosu na lipanj 2022. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za svibanj 2022. iznosila je 1110 KM (posljednji podatak Federalnog zavoda za statistiku). Točnije, pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 41,59%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,35%.
Promatrajući konkretne cijene u statistici je prikazano kako je u godini dana najviše poskupjelo ulje. Točnije, građani su za litru ulja prošle godine u prosjeku izdvajali 3,01 KM, a ove godine plaćaju ga 5,70 KM. Skuplja je i riža koja je po kilogramu koštala 3,38 KM, a sada stoji oko 4 KM. Značajno je poskupjelo i brašno koje po kilogramu stoji 1,70 KM, a koštalo je 0,94 KM. Meso postalo luksuz Meso je posljednjih mjeseci za veliki broj građana postalo luksuz, a ako je vjerovati procjenama, stanje bi moglo biti i teže.
Naime, uslijed suše i poskupljenja proizvodnje smanjena je proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini, zbog čega se brojni farmeri odlučuju na smanjenje broja grla ili prodaju farmi, što bi dodatno moglo utjecati na poskupljenje mesa i mliječnih proizvoda. Uspoređujući posljednje objavljene prosječne cijene s onima od lani, vidljivo je kako je kilogram junetine od buta bez kosti lani u lipnju stajao 13,55 KM, a ove godine košta više od 18 KM.
Visoke cijene dosegnula je i piletina, a pile se može kupiti po 6,49 KM, dok je godinu ranije stajalo 5,02 KM. Cijene maslaca posebno su iznenadile građane, a kilogram sada stoji 28 KM, dok je ranije koštao 21,56 KM. Za litru mlijeka danas je, umjesto ranijih 1,38 KM, potrebno izdvojiti 1,65 KM. Cijena kave po kilogramu je s 13,17 KM skočila na 16,86 KM, a prema procjenama, rast će još i više jer se zalihe kave u zrnu u Vijetnamu smanjuju, što će pogurati rastuće globalne cijene.
