Prebegova obitelj očajna: ‘Propali su pokušaji da ga čujemo. Više ne možemo napraviti ništa‘

Vlasti samoproglašene Donecke Narodne Republike optužuju Hrvata da je kao ukrajinski plaćenik sudjelovao u rušenju vlasti

Vjekoslav Prebeg, hrvatski državljanin koji je zarobljen u Ukrajini, izjasnio se pred sudom u Doneckoj Narodnoj Republici da nije kriv, a vlasti te samoproglašene republike pod ruskim patronatom optužuju ga da je kao ukrajinski plaćenik sudjelovao u rušenju vlasti te mu prijeti smrtna kazna.

Jutarnji list je razgovarao s članicom Prebegove obitelji koja ističe da je situacija loša.

– Nemam što reći, propali su svi pokušaji da na bilo koji način stupimo u kontakt s Vjekoslavom ili putem pravne pomoći utječemo na bilo koji način na postupak. Čitavo ovo vrijeme nemamo nikakvih informacija o njemu. Tu se može napraviti jako malo, zapravo se, nažalost, ne može više napraviti ništa – tužno i razočarano rekla nam je bliska članica obitelji Vjekoslava Prebega.

– Možemo samo čekati kraj suđenja, a onda ćemo vidjeti što će biti – dodala je.

Sud u odmetnutoj ukrajinskoj regiji započeo je 15. kolovoza suđenje protiv Prebega, Šveđanina Mathiasa Gustafssona te Britanaca Johna Hardinga, Andrewa Hilla i Dylana Healyja. Prva trojica optužena su za pokušaj “nasilnog preuzimanja vlasti ili nasilnog zadržavanja vlasti” te za “sudjelovanje u vojnom sukobu ili vojnim djelovanjima kao plaćenici”, navodi ruska Izvestija. Prijeti im smrtna kazna, dok je Hill optužen samo za potonje, a Healy za “sudjelovanje u regrutiranju plaćenika za upotrebu u oružanom sukobu”.

Zarobljavanje

Prebegova životna priča je poznata. Odrastao je na zagrebačkoj Knežiji i odmalena planirao karijeru u vojsci. Nakon što je u Tigrovima proveo nekoliko godina, napustio je njihove redove i prije otprilike dvije godinu otvorila mu se prilika da se priključi marincima u Ukrajini, što je i učinio. Suprotno optužnici, u Ukrajinu nije otišao kao “plaćenik”, već na ugovor, a plaća je iznosila oko tisuću američkih dolara. U Ukrajini je, navodno, našao i djevojku s kojom je živio.

Na Facebooku je 28. veljače objavio: “Da sve obavijestim. Idem offline. Neću biti dostupan jer u 21. stoljeću postoji tehnologija kojom nas je moguće locirati po uključenim telefonima”. Sudjelovao je u borbama za Mariupolj, a zarobljen je zajedno sa suborcima u pokušaju prelaska na teritorij pod kontrolom ukrajinskih snaga. Razumije se da je za Ruse predstavljao vrijedan propagandni trofej jer ga se izlagalo kao stranog plaćenika koji je došao ubijati rusku nejač, što je svakodnevna teza propagandista iz Moskve i njezinih paradržavnih satelita.

Prema izvještaju Slovenske tiskovne agencije (STA), Prebeg je u utorak izjavio da su “njegove dužnosti na bojnom polju bile ograničene na praćenje neprijateljskih položaja i da nije sudjelovao u oružanim sukobima protiv ruskih snaga. Posljednji put je pucao prije početka rata u Ukrajini”, navode ruski mediji koji su mogli pratiti suđenje. Ruska agencija Interfaks navodi da će se iduće ročište održati u listopadu, a mediji su objavili videosnimke na kojima se vidi da su optuženi bili u kavezu.

Intervju za medije

Prvi intervju nakon zarobljavanja Vjekoslav Prebeg je dao ruskom novinaru Romanu Kosarevu za državnu televiziju RT i negirao je da je zatočen u Azovstalju, poprištu žestokih borbi, te je istaknuo da je bio pripadnik Oružanih snaga Ukrajine, a ne “plaćenik”. Ispričao je da je u Ukrajini upoznao sadašnju djevojku, zbog čega je želio ostati ondje, međutim bilo mu je potrebno državljanstvo pa se zato pridružio vojsci. Rekao je i kako ga Rusi u zarobljeništvu “izuzetno korektno tretiraju”. Kasnije je sličan intervju dao Miodragu Zarkoviću, srpskom novinaru koji otvoreno podržava rusku stranu u sukobu.

Prebegova situacija je dodatno otežana jer mu hrvatske vlasti de facto nikako ne mogu pomoći pravnim putem, a ni diplomatskim, jer RH podržava Ukrajinu u ratu s Rusijom i donbaskim separatistima. Uostalom, Hrvatska je ranije najstrože osudila podizanje optužnice Narodne Republike Donjeck, a službeni Zagreb “odbacuje optužnicu i ne smatra je utemeljenom i legalnom jer je protivna međunarodnom pravu i međunarodnim konvencijama o postupanju sa zarobljenim civilima i ratnim zarobljenicima”, priopćilo je MVEP.

U utorak je reagirao i premijer Andrej Plenković, koji je izjavio da će se Hrvatska boriti za Prebega, međutim “država u ovoj situaciji može slati poruke, tražiti sastanke, note, ali on se nalazi na teritoriju koji je pod nepriznatom vlasti, stoga su naše margine djelovanja ograničene”, dodao je Plenković.