Zemljopisna pozicija, niski troškovi života, sigurnost, zajednica, prirodne ljepote, kulturna baština, gastronomija i različiti sadržaji samo su neke od karakteristika Hercegovine u kojima digitalni nomadi već neko vrijeme pronalaze razlog za posjet i boravak.
Privlačenje digitalnih nomada u Hercegovinu, pojedinaca koji za svoje poslovne aktivnosti koriste najmodernije tehnologije i nisu nužno vezani za jednu lokaciju, trebao bi biti jedan od prioriteta.
Pozitivna priča
Jednu takvu pozitivnu priču objavio je na svom Facebook profilu Amel Lizde, šef Ureda za odnose s javnošću Federalnog zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja. On je Taylora i Brett iz Kalifornije, digitalne nomade koji putuju Bosnom i Hercegovinom, sreo u gradu na Neretvi te objavio zanimljivu priču o njima uz nekoliko prigodnih fotografija.
– Upoznajte Taylor i Brett iz San Diega, Kalifornija. Taylor je digitalni nomad, inače je po zanimanju UX designer. Zašto bi nam ovi ljudi trebali biti zanimljivi? Dva su ključna razloga. Turizam i IT znanje. Fokus, pa i strateški pristup, buduće vlasti mora biti na ovoj skupini ljudi zbog turizma i znanja koje ove skupine donose sa sobom. Turizam – digitalni nomadi su ljudi koji rade na putu, obavljaju posao neovisno o mjestu rada i bave se pretežno digitalnim tehnologijama. Radi se o ljudima s visokim primanjima, dakle, nisu turisti koji malo troše. Važna im je lijepa lokacija, sadržaj u okolini u kojoj borave i, naravno, brz internet. Digitalni nomadi putuju tijekom cijele godine, što je vrlo važno za naš turizam jer fokus ne bi bio samo na ljetnim mjesecima. Nije dovoljno osloniti se samo na društvene mreže i prepustiti pojedincima da rade promociju BiH kao poželjne destinacije za digitalne nomade, to mora biti strateški cilj HNŽ-a – naveo je među ostalim Lizde.
Ograničavajući zakon
Digitalni nomadi putuju tijekom cijele godine, a to je itekako važno za naš turizam. Prema procjenama, trenutačno u svijetu ima oko 35 milijuna digitalnih nomada s kombiniranom mogućnošću potrošnje od 800 milijardi dolara godišnje.
Prema predviđanjima stručnjaka, u svijetu će do 2035. godine čak milijardu ljudi raditi poslove koji neće biti vezani za urede. Za privlačenja digitalnih nomada potrebno je napraviti administrativne olakšice kada je u pitanju dozvola za boravak i rad u BiH. Oni trenutačno u BiH mogu boraviti do tri mjeseca, kao i svi ostali turisti. BiH bi trebala po uzoru na Hrvatsku uvesti vize za ovu kategoriju stranaca koje bi im omogućile dulji boravak.
