Josip Mataija: Policija ne dozvoljava zaustavljanje pješaka na Pelješkom mostu

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa pri Ministarstvu unutarnjih poslova Josip Mataija u Dnevniku N1 govorio je o promjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje su danas stupile na snagu.

  Najčešći uzrok težih prometnih nesreća je nepropisna brzina, odnosno brzina ukupno.

“Preko 50 posto prometnih nesreća događaju se zbog brzine. Što je veća brzina, veće su i posljedice, pa apeliram na vozače da prilagode brzinu i budu strpljivi. Pola sata nije velika razlika u dolasku, a najvažnije je da stignete sigurno”, rekao je Josip Mataija.

Nužno je zaustaviti se ako ste umorni

Vozačima uvijek, a posebno u sezoni godišnjih odmora savjetuje strpljenje, odmornost, te da nikako ne konzumiraju alkohol kada trebaju putovati.

“Pauze je nužno praviti i nevezano za to koliko ste blizu odredišta – nužno je zaustaviti se ako ste umorni”, rekao je Mataija.

Policija ne dozvoljava zaustavljanje na Pelješkom mostu

Kada je u pitanju Pelješki most, na kojem nisu izgrađena pješačka niti biciklistička staza, Mataija kaže kako policija s tim nema veze, ali kako se u tom slučaju pješaci tuda prosto ne smiju kretati.

“To je cesta za promet motornih vozila, a ljudska znatiželja je bila očekivana. Prvih dana koliko god se građane upozoravalo, oni su se upućivali na most i pješice. Policija ne dozvoljava da se ljudi zaustavljaju, djelujemo preventivno i ne dopušta se zaustavljanje”, rekao je Josip Mataija.

Izmjene zakona Pojava određenih prijevoznih sredstava u prometu, poput električnih romobila, električnih monocikli, segwaya i sličnih, zahtijevala je propisivanje pravila i odrediti kuda se smiju kretati.

“Osobna prijevozna sredstva kategorija je koja obuhvaća ova navedena prijevozna – jer oni do sada nisu imali kategoriju.

Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h.

Predvidjeli smo da se trebaju kretati po biciklističkim stazama i trakama, a ako njih nema, onda na površinama za kretanje pješaka. Brzinu moraju prilagoditi”, rekao je Mataija.

U budućnosti će se vozači romobila moći kretati kolnikom na županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama.

“Onaj tko gospodari cestama morat će zatražiti suglasnost od nas. Lokalna samouprava mora tražiti suglasnost i to do sada nije bilo moguće.

Tu će morati postojati znak da se na cesti može naći i romobil. Za vozače romobila su kazne od 300-1000 kuna, 300 za nošenje slušalica, a 1000 kuna za vožnju na mjestima gdje je zabranjeno”, kazao je Mataija.

Koridori za žurne službe Kazao je kako je postojao princip za hitne koridore na prometnicama za dvosmjerni promet, a sada ako postoje tri prometne trake, vozači iz lijeve moraju se pomaknuti lijevo, a srednje i desne pomaknuti se desno.

“Ovo je uobičajeni način reguliranja koridora u Europi, a mi to nismo imali . Događalo se da se vozači iz Europe ponašaju na taj način, naši na neki drugi – a znamo da je svaka sekunda važna kada je u pitanju hitna situacija”, rekao je Mataija.

Oko ideje da liječnici privremenu nesposobnost pacijenata za vožnju javljaju policiji se odustalo.

“Ako se utvrdi da vozač ima bolest koja trajno utječe na njegovu sposobnost upravljanja motornim vozilom, liječnici nam moraju javiti, pa ga se šalje na izvanredni liječnički pregled.

No ako je pacijent privremeno onemogućen upravljati vozilom, do pola godine, onda vozač može, ako problem za pola godine prođe, normalno nastaviti upravljati automobilom”, rekao je Mataija.