“Sve banke koje imaju ugovorom regulirane takve kredite mogu povećavati kamatne stope onoliko koliko se povećava kamatna stopa u Europskoj središnjoj banci jer je kamata vezana za EURIBOR plus naknada.Naknada koje banke imaju, koje je klijent ugovorio se ne može mijenjati, ali jasno da je ovaj dio kamate promjenljiv”, istaknuo za federalni dnevnik predsjednik Udruženja banaka u BiH Berislav Kutle.
“Tu je procjena banke ima li mogućnosti realne i razloga za podizanje, ali to pravno te pojedine banke svakako mogu, ali u tim slučajevima gdje to ugovor pokazuje. Znači, stvar je i stranke da pogleda koji ugovor ima i vidjet će postoji li teoretska mogućnost da se ta kamata za taj minimalni iznos podigne ili ne”.
Pojašnjava da je minimalni iznos pola posto kamatne stope, što znači da bi kamata EURIBOR bio 0. “Nerealno je očekivati da kamatna stopa bude u minusu. Mi prečesto govorimo samo o kreditnoj strani, ne govorimo o depozitnoj strani. Inflacija je, realno gledajući, i preko 20% i gubi se na vrijednosti novca.
Ne zaboravimo da u BiH ima više depozita nego kredita na računima banaka i da i ti ljudi s ovako niskom kamatom gube kao što i ljudi s kamatnom stopom na kreditnoj strani očekuju da se ona ne mijenja ali – kamata nije uzrok ničega. Ona je posljedica svih ovih događanja. Jedan od elemenata i načina na koji se regulira i smanjuje inflacija je taj monetarni dio utjecaja na kamatnu stopu”. Naglašava da se ne smije tiskati novac bez pokrića jer on uvjetuje inflaciju.
“Dok god rat u Ukrajini traje, Europa će biti sve lošija i lošija, euro će biti sve niže i niže, životni standard čitave Europe će biti niži”.Kutle pojašnjava da smanjenje inflacije povećanjem kamatnih stopa nije preko leđa građana, nego preko realnosti.
“Promjena u fiksnu kamatnu stopu iz promjenjive je uvijek preporučljiva za one koji hoće sigurno imati fiksnu ratu, znati točno koliko se mogu zadužiti. Danas kad se ove kamate mijenjaju jasno je očekivati da će kamate u idućem razdoblju se nešto povećavati. To znači da je najbolje raditi s fisknom kamatnom stopom”.
Na pitanje imaju li bh. građani razloga za strah, odgovara: “Jasno je da ova inflacija utječe na standard života i da je to nešto što ćemo mi tek osjetiti u narednom razdoblju. Plaće bi se trebale micati onoliko koliko i inflacija kako građani ne bi gubili na vrijednosti novca. Temeljna je stvar kako iskoristiti glavnicu.
Problem bh. građana je što su primanja mala i što premalo ljudi, pogotovo mladih, može dići dovoljan stambeni kredit. Zato bh. građani imaju puno više potrošačkih kredita nego stambenih jer su primanja građana takva da se rijetko mogu zaduživati s tolikim iznosom na toliki broj godina”.
Kaže da zaduženost bh. građana kod komercijalnih banaka nije prevelika.
“Ukupna zaduženost je manja od depozita koji su u bankama. Nema bojazni od prevelike zaduženosti, ali ima bojazni koliko će inflacija realno uticati na kvalitetu življenja, koliko će građani moći imati realna primanja kojima mogu svoje obveze plaćati”.
Kutle ističe da će promjenjiva kamatna stopa u narednom razdoblju rasti.
“U ovoj godini je to gotovo beznačajno i samo će u nekim bankama doći do povećanja kamatnih stopa. Povećanje cijena će se teško vratiti na neku normalnu razinu”.
Naglašava da svi trebamo paziti u šta se zadužujemo i koliko je zaduženje koje objektivno možemo podnijeti: “Druga stvar je da se pokuša s bankom dogovoriti fiksna kamatna stopa”.
“Bankarski sektor u BiH je gotovo najdalje otišao prema EU jer je on prema svom sastavu već indirektno dio EU”, zaključio je Kutle.
