Građani Bosne i Hercegovine rijetko se odlučuju prijaviti korupciju jer se plaše posljedica, a službeni podaci pokazuju porazne rezultate kada je riječ o zaštiti zviždača koju im trebaju pružiti službene institucije, priopćio je Transparency International povodom Međunarodnog dana zviždača (osoba koje prijavljuju korupciju).
U Federaciji BiH ne postoji zakon koji štiti one koji prijave korupciju, dok je jako loše efekte imala primjena takvih zakona koji postoje na državnoj razini i u Republici Srpskoj.
Brojke koje je Transparency International u BiH (TI BIH) predstavio u četvrtak u Sarajevu na konferenciji povodom 23. lipnja, Međunarodnog dana zviždača, pokazuju da je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) od 2019. godine zaprimila samo 32 prijave.
Većina je odbačena jer se između ostalog sumnjalo da je korupcija prijavljena u “dobroj namjeri”, a samo u deset slučajeva, prijaviteljima je dodijeljena zaštita. Jedan od prijavitelja je i poznati zviždač iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH Emir Mešić koji je ipak dobio otkaz nakon što je progovorio o korupciji, a APIK je odbio iskoristiti svoju nadležnost i zaštititi ga od disciplinskog progona.
Mešić je na konferenciji u Sarajevu poručio da vlastima nije cilj zaštiti zviždače jer se plaše lančane reakcije.
Zato što zviždači otvaraju iznutra probleme za koje su vezane strukture vlasti i onda, ako uspije jedan zviždač, pada čitava struktura, od tužiteljstva i sudova do rukovoditelja institucija koji su osumnjičeni za korupciju, kazao je Emir Mešić koji nakon otkaza pokušava svoja prava dobiti sudskim putem.
Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj, gdje su za pet godina primjene ovog zakona podnesena samo dva zahtjeva za sudsku zaštitu zviždača. Bez obzira na to što zakon u RS-u ima bolji model zaštite, nepovjerenje građana u pravosuđe i sveukupna atmosfera, gdje najviši službenici čak i javno prijete svakome tko progovori o korupciji, doveli su do poraznih rezultata da prošle godine nijedan prijavitelj nije tražio zaštitu.
U Brčko Distriktu, zakon je usvojen još 2018. godine, ali je primjena počela tek nedavno i već su zaprimljene četiri prijave.
Usvajanje ovog zakona u Federaciji BiH je blokirano u Domu naroda od 2018. godine, kada je u formi nacrta prihvaćen u Zastupničkom domu.
Zastupnici u Parlamentu FBiH, koji su u četvrtak prisustvovali konferenciji, izjavili su da je zbog političkih opstrukcija, više puta propuštena prilika da ovo pitanje bude riješeno.
Transparency International BiH je na konferenciji predstavio i usporednu analizu stanja u ovoj oblasti u BiH i Srbiji. Evidentno je da susjedna zemlja, s 842 riješena predmeta zaštite zviždača, ima efikasnije mehanizme, ali pojedine afere, poput slučaja “Krušik”, pokazuju da prijavitelji korupcije ipak nemaju garanciju da neće biti progonjeni.
Na konferenciji je zaključeno da zviždačima u BiH treba veća podrška institucija pravnom pomoći koju im trenutno pružaju samo nevladine organizacije i da trenutno ne postoje pozitivni primjeri koji su dobili sudski epilog i koji bi potaknuli građane da prijave korupciju, navodi se u priopćenju.
