Junetina skuplja 50, svinjetina do 40 posto

Europa, koja je suočena s krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a onda i krizom u Ukrajini, danas se okreće vlastitoj proizvodnji.

Meso je u Bosni i Hercegovini dosegnulo najvišu tržišnu cijenu u posljednjih desetak godina. Struka problem vidi u uvoznicima koji diktiraju cijene jer BiH nema razvijen stočni fond koji bi mogao pokriti potrebe domaćeg tržišta.

Konkretne cijene

Gledajući konkretno cijene, dolazi se do zaključka kako je juneće meso u posljednjih nekoliko mjeseci poskupjelo više od 50 posto, svinjsko od 35 do 40 posto, dok je cijena pilećeg mesa u blagom padu, ali je i dalje visoka u trgovinama. Potvrdio je to za Srnu Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske. Ističe kako domaće proizvođače zanima cijena žive vage stoke i da ona nije na nekoj zadovoljavajućoj razini jer, kako kaže, farmeri imaju najmanje koristi, dok uvozni lobi ponovno ima najviše koristi, a najveću cijenu plaćaju krajnji potrošači.

– Problem koji imamo s proizvodnjom mesa u Bosni i Hercegovini postao je konstantan. Posljednjih 15 godina upozoravamo i apeliramo na nadležne da se zaštiti domaću proizvodnju, a onda usmjere sredstva u razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje, posebice stočarstva kao okosnice razvoja poljoprivrede svake normalne zemlje – kazao je za Srnu Marinković navodeći kako apeli nisu urodili plodom.

Prema njegovim riječima, Europa, koja je suočena s krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a onda i krizom u Ukrajini, danas se okreće vlastitoj proizvodnji. Ističe kako joj proizvodnja pada, ali ona i dalje “upumpava” novac poljoprivrednim proizvođačima radi osiguranja hrane za vlastito stanovništvo.

– S obzirom na to da je BiH uvozno orijentirana, situacija kod nas opet uvelike ovisi o kretanju cijena na svjetskom tržištu. Budući da je naša proizvodnja godinama ugrožena, uvjereni smo da će doći do dodatnog rasta cijena mesa na tržištu – objašnjava Marinković, navodeći kako će si meso moći priuštiti tek rijetki.

– Meso će uskoro postati luksuz, a ne osnovna životna namirnica i moći će si ga priuštiti samo bogati. To nisu izmišljotine jer se ne nazire trend pada cijena sojine sačme i žitarica za prehranu stoke – zaključio je Marinković.

Podsjetimo, kilogram svinjetine teško se može naći ispod 10 KM, dok za kilogram teletine treba izdvojiti i do 28 KM, junetine oko 19 KM, a za piletinu i do 15 KM, što je, razumije se, za standard bh. građana previše. Podsjetimo, piletina je ranije bila meso koje su bh. građani najviše konzumirali upravo zbog pristupačne cijene. Međutim, ona je danas postala luksuz, a najbolji pokazatelj toga je da za kilogram pilećeg file bh. građani moraju izdvojiti oko 15 KM, a za istu količinu svinjskog buta oko 10 KM.

Teška situacija

Ovako tešku situaciju ne pamte ni dugogodišnji mesari.

– Kao mesar radim 35 godina i ne pamtim da je situacija ikada bila ovakva – kazao je ranije za srpska.info jedan banjolučki mesar. Uzgajivači svinja kažu kako bi se objašnjenje moglo skrivati u tome što u prodaji dominira svinjsko meso iz uvoza, dok je sva piletina na tržištu domaća. U redu onih koji trpe ogromne posljedice zbog inflacije su i proizvođači i distributeri mesa u BiH. Cijena gotovo svih mesnih proizvoda porasla je i do 50 posto. To je izravan udar na uzgajivače koji, kako tvrde, više ne vide gotovo nikakvu perspektivu u uzgoju stoke.

Poskupljenje mesa, ali i svega ostaloga dovelo je bh. građane do očaja jer svaki novi dan predstavlja bitku za preživljavanje. Plaće ne rastu, troškovi života sve su veći, a živjeti se, kažu, mora.