Za istragu Matejevog mobitela bitne su i bazne stanice koje prate kretanje korisnika pametnih telefona pa će i one biti uzete u obzir prilikom rasvjetljavanja ovog slučaja.
Analiza DNA potvrdila je da je u Dunavu u srijedu nađeno tijelo Splićanina Mateja Periša, nestalog u noći između 30. i 31. prosinca prošle godine u Beogradu, priopćio je u četvrtak MUP Srbije poslije obdukcije u Institutu za sudsku medicinu.
Ministarstvo priopćava da je “DNA analizom tijela koje je jučer oko 9:20 sati pronađeno u Dunavu, na Adi Huji, utvrđeno da se radi o hrvatskom državljaninu Mateju Perišu (1994.), čiji je nestanak prijavljen policiji u Beogradu 31. prosinca prošle godine”.
“Prema preliminarnom nalazu obdukcije, smrt je nastupila nenasilnim putem”, navedeno je u priopćenju.
Tako je nakon četiri i pol mjeseca završila potraga koja je izazvala jako puno pažnje u Hrvatskoj i Srbiji.
Pronađen i mobitel
Uz tijelo Mateja Periša pronađen je i njegov mobitel. U prvim danima potrage mobitel se često spominjao kao mogući ključni dokaz, kako u smislu potrage za Splićaninom, tako i u kontekstu posljednjih razgovora, poziva i poruka. Te bi informacije možda mogle rasvijetlili zbog čega je Periš naprasno izašao iz kluba i počeo trčati beogradskim ulicama.
Prema riječima sudskog vještaka Branislava Blagojevića, za početak je najvažnije vidjeti u kakvom stanju je telefon i ima li nekih mehaničkih oštećenja.
“U 99 posto slučajeva u kojima sam ja radio s takvim ili sličnim telefonima, od telefona ne ostane ništa, posebno ako je ovako dugo u vodi. Ipak, kartica se može spasiti i poslije toliko vremena i s nje MUP može očitati podatke, posebno one od posljednjih nekoliko dana koji će itekako značiti u istrazi”, kaže Blagojević.
Kada je o samim karticama riječ, sudski vještak Mile Petrović objašnjava da se njihovim ispitivanjem bave određene znanstvene institucije te da sama procedura traje oko tri mjeseca.
“Kartica se može očistiti od blata, vode, svega. Sama procedura traje oko mjesec dana, međutim, sudeći prema pritiscima medija i cjelokupne zainteresirane javnosti, vjerojatno će u slučaju Mateja to trajati i kraće”, priča Petrović.
Za istragu Matejevog mobitela bitne su i bazne stanice koje prate kretanje korisnika pametnih telefona pa će i one biti uzete u obzir prilikom rasvjetljavanja ovog slučaja.
“Podaci s bazne stanice su jako precizni, s njima nema greške. U Beogradu imamo nekoliko tisuća baznih stanica, tako da, gdje god da se nalazite, bit ćete locirani, a to nema veze s tim jeste naš ili strani državljanin. Ove bazne stanice registriraju oko 60 parametara, najvažniji su oni koji se bave prometom, dok su u slučaju Mateja vjerojatno provjereni i svi ostali”, govori Blagojević, dok Petrović smatra kako će i sama fizička oštećenja koja su u trenutku pronalaska bila prisutna na telefonu dosta toga reći o slučaju i smrti Splićanina.
Mobilni operateri imaju snimljene razgovore, pozive, poruke…
I dok je sadašnji pronalazak mobitela ogromna stvar kada je daljnja istraga smrti Mateja Periša u pitanju, veliku ulogu igraju i sami mobilni operateri koji su obvezni čuvati podatke s telefona korisnika u razdoblju od tri godine.
“Mobilni operateri mogu mnogo kazati u ovakvim slučajevima i njihove usluge mogu biti od vitalnog značaja. Oni su ti koji imaju podatke o pozivima, porukama, imaju snimljene razgovore za protekle 3 godine”, govori Perović.
“Mobilni operateri su vjerojatno već odavno dostavili sve te razgovore, poruke i pozive, kao i druge podatke koje posjeduje tužiteljstvo. Moje mišljenje je da se o njima i dalje ne govori u javnosti kako ne bi došlo do ometanja istrage, dok moramo imati u vidu i to da se radi o hrvatskom državljaninu i da je u istragu uključen i Interpol. U drugačijim okolnostima, situacija bi svakako bila transparentnija, dok je ovako sve jako nejasno”, navodi Blagojević.
