Vladajuće stranke u BiH svakodnevno dokazuju da ih ne zanima proces europskih integracija, a da vlast koju imaju koriste samo za svoju korist, upozorili su u utorak iz američkog veleposlanstva u BiH.
Dan nakon što je zbog proceduralnih razloga u Domu naroda PS BiH propala rasprava o zakonu o sprječavanju sukoba interesa iz američkog su se veleposlanstva oglasili neuobičajeno oštrim komentarom sugerirajući kako je blokiranje tog zakona jasan pokazatelj da vladajuće ne zanima europska budućnost zemlje niti njenih građana.
Čelnici (vladajućih) stranaka obećali su svojim biračima da će ih uvesti u Europsku uniju. To je teško učiniti kada njihove stranke glasaju protiv reformi koje zahtijeva EU, poput zakona o sukobu interesa i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Koga oni žele obogatiti, svoje birače ili sebe?, stoji u komentaru objavljenom na Twitter profilu veleposlanstva.
Dom naroda parlamenta BiH u ponedjeljak je glasovima osam od 15 zastupnika, koliko ih je u tom tijelu, usvojio negativno mišljenje ustavno-pravnog povjerenstva o prijedlogu zakona o sprječavanju sukoba interesa o kojemu se u parlamentu raspravlja godinama a ranije ga je podržao Zastupnički dom.
Europska je komisija 2019. godine utvrdila 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti kako bi dobila status kandidata za člastvo u Uniji a potom je taj popis reduciran na potrebu usvajanja tri zakona u parlamentu s kojim bi se kandidatski status ipak mogao odobriti. Uz zakon o sprječavanju sukoba interesa tu su i novi zakon o VSTV-u te o javnim nabavkama koje slove za jedno od glavnih uporišta korupcije i zloporabe javnih fondova.
Postojeći zakon tako je loše strukturiran da je u BiH sada dopušteno jednoj osobi istodobno biti na dvije ili tri dužnosti, primjerice biti ministar i zastupnik, i za to primati plaće. Ove godine Transparency International zabilježio je više od 150 takvih slučajeva.
Izaslanstvo EU u BiH podržala je zakon o sprječavanju sukoba interesa koji su u proceduru uputile oporbene stranke i kojim bi se po uzoru na model primijenjen u Hrvatskoj uspostavili jasni kriteriji i tijelo koje bi odlučivalo o spornim situacijama te proširio popis osoba povezanih s dužnosnicima koje bi mogle biti u sukobu interesa.
Istodobno je Ministarstvu pravde BiH u dva navrata EU na “popravni” vraćao nacrt zakona koji bi bio po ukusu vladajućih.
HDZ-ova zastupnica Lidija Bradara pojasila je u ponedjeljak kako se njenoj stranci ne sviđa to što je oporbeni prijedlog zakona “represivan”.
Mislim da je ovaj zakon postavljen kao represivan i to je bio jedan od razloga za negativno glasanje. Mislim da nije dobro donijeti zakon radi zakona, kazala je Bradara.
Zakon koji se sada primjenjuje je iz 2013. godine kada je odlučivanje o sukobu interesa sa Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) preneseno na tijelo kojega čine zastupnici u parlamentu, pa su oni nerijetko u poziciji da u spornim situacijama odlučuju sami o sebi, odnosno o svojim stranačkim kolegama.
