Ivica Pavković, zastupnik i zamjenik predsjednika Kluba HDZ-a BiH – HNS-a u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, u intervjuu za Večernji list govori o usvojenim izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda, ističući kako će njima biti zaustavljena diskriminacija građana Federacije.
Zastupnici HDZ-a BiH – HNS-a u Zastupničkom domu bili su aktivni u naglašavanju potrebe izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda. Možete li nam ukratko iznijeti kronologiju procesa donošenja ovih izmjena?
– Zakon o pripadnosti javnih prihoda jedan je od najvažnijih zakona u FBiH, koji su hrvatski predstavnici u zakonodavnoj vlasti na razini FBiH godinama pokušavali izmijeniti. Konačno se to u ovom sazivu Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH uspjelo i ostvariti. Postojeće zakonsko rješenje raspodjele javnih prihoda predstavljalo je najokrutniji oblik diskriminacije te, kao primjer, sigurno bi se moglo koristiti u školskim udžbenicima kako bi se na najzorniji način objasnio pojam diskriminacije. Postojeći Zakon o pripadnosti javnih prihoda nije sve građane FBiH tretirao isto i njime je bilo omogućeno da stanovnik Sarajevske županije bude dvostruko vrjedniji od stanovnika iz ostalih dijelova FBiH. I to je tako trajalo 15 godina. Često čujemo argumente kako Sarajevo sudjeluje u uplati javnih prihoda u Federaciji s 30 i nešto posto. Smatram da se to ne može tretirati na takav način. Svi mi znamo da su sjedišta većine i domaćih i stranih velikih kompanija u Sarajevu, a da imaju podružnice i vrše plasman svojih proizvoda i usluga na prostoru cijele Federacije. Sjedište većine javnih poduzeća i drugih javnih institucija je u Sarajevu. I sjedište gotovo svih banaka je u Sarajevu. A jasno je da se uplata javnih prihoda vrši u mjestu gdje je sjedište tvrtke, banke ili bilo koje javne institucije te da se zbog toga taj podatak ne može uzeti u obzir kao mjerodavan.
To zakonske izmjene u konačnici znače na financijskom planu za županije?
– Imali smo nekoliko verzija izmjena i dopuna Zakona o pripadnosti javnih prihoda. Nakon javne rasprave predlagači su dostavili novu verziju prema kojoj se koeficijent 2 odmah smanjuje na 1,5, a nakon toga u iduće se dvije godine smanjuje za 0,1 do koeficijenta 1,3 te da, u konačnici, koeficijent za Sarajevsku županiju ostane 1,3. Takav je prijedlog na koncu i usvojen, što je i dalje diskriminirajuće, ali u znatno manjoj mjeri. Zastupnici u Klubu HDZ-a BiH – HNS-a sigurno neće odustati od težnje da koeficijent za Sarajevsku županiju u konačnici bude 1. Ovim izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda Zapadnohercegovačka županija ubuduće će dobivati 7,000.000 KM, Hercegovačko-neretvanska 16,000.000 KM, Hercegbosanska 6,000.000 KM, Posavska 3,800.000 KM, a Srednjobosanska županija 18,000.000 KM više prihoda od neizravnih poreza. Ovi iznosi trebali bi biti i veći jer ovise o rastu ekonomske aktivnosti koja je svake godine sve veća.
Vrlo je važno i novo zakonsko rješenje o materijalnoj potpori obiteljima s djecom. Koliki je značaj zakona u kontekstu ujednačavanja prava i što su bili vaši zahtjevi kada je riječ o navedenim izmjenama?
– Zakonom je definirano da se iz proračuna Federacije BiH osigura financiranje prava na dječji dodatak, a iz proračuna županija novčana pomoć nezaposlenim roditeljima. Visina dječjeg dodatka iznosi 19% najniže plaće u Federaciji, odnosno 103 KM. Pravo na dječji dodatak ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ako prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 40% najniže plaće u Federaciji. Uz sve manjkavosti ovoga zakona, smatram kako treba pozdraviti njegovo donošenje, ponajviše zbog toga će u većem dijelu Federacije prvi put djeca (za početak barem ona iz obitelji s najmanjim primanjima) imati pravo na dječji dodatak. U Klubu HDZ-a BiH – HNS-a smatramo, i to smo naglasili pri donošenju ovoga zakona, da je cenzus od 40% najniže plaće prihoda po članu kućanstva vrlo mali te da mora biti puno veći. Važno je spomenuti da smo na tragu ovakva promišljanja podržali usvajanje zaključka kojim se zadužuje Vlada Federacije BiH u roku od 6 mjeseci od donošenja zakona predložiti izmjene i dopune tako da se značajno poveća cenzus kojim se definira pravo na dječji dodatak te da, umjesto 40%, on bude 51% minimalne plaće u Federaciji. Ovim izmjenama mnogo veći broj djece mogao bi ostvariti pravo na dječji dodatak.
Zastupnički dom Parlamenta FBiH na izvanrednoj sjednici održanoj 6. travnja 2022. godine donio je izmjene i dopune četiriju zakona koja se tiču braniteljske populacije. Što te izmjene točno donose?
– Zastupnički dom Parlamenta FBiH donio je izmjene i dopune četiriju braniteljskih zakona, i to Zakona o osnovnim pravima branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji te Zakona o prijevremenom povoljnom umirovljenju branitelja. Govoreći o suštini zakona, uvodi se tzv. švicarska formula za redovito godišnje usklađivanje mjesečnih naknada za osobne i obiteljske invalidnine, naknade za dobitnike najvećih ratnih priznanja i usklađivanje braniteljskih mirovina. Visina osnovice usklađivat će se u visini zbroja 50% porasta potrošačkih cijena i 50% porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a najviše do stope rasta realnog društvenog proizvoda u prethodnoj godini. To predstavlja sustavno zakonsko rješenje i dodatnu sigurnost za braniteljsku populaciju, kao i to da neće doći do umanjenja prava ni zamrzavanja prava. Dopunama i izmjenama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji uvode se u pravo i nove kategorije. Prava se odnose na novčanu egzistencijalnu naknadu koju bi imali razvojačeni branitelji – povratnici u RS i u Distrikt Brčko BiH, kao i razvojačeni branitelji bez obzira na godine života – ako ne ostvaruju mjesečne prihode u iznosu većem od 50% minimalne mirovine isplaćene u FBiH za prosinac 2018. i ako su bili pripadnici Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci. Također, supružnik umrlog razvojačenog branitelja, povratnika u RS ili Distrikt Brčko BiH, bez obzira na godine života – ako ne ostvaruje mjesečne prihode u iznosu većem od 50% minimalne mirovine isplaćene u FBiH za prosinac 2018. i ako je umrli bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci. Prava ostvaruju i supružnici umrlih razvojačenih branitelje starosti iznad 57 godina u FBiH ako ne ostvaruju mjesečne prihode u iznosu većem od 50% minimalne mirovine isplaćene u FBiH za prosinac 2018. te ako je umrli bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci, a županije će svojim propisima urediti prava supružnicima umrlih branitelja koji su mlađi od 57 godina.
Na koliki iznos ove godine mogu računati općine, gradovi i županije iz federalnog proračuna? Koliki je značaj te potpore za ekonomski oporavak?
– Mi smo u Klubu HDZ-a BiH – HNS-a ove, kao i prethodne godine, uvjetovali potporu proračunu uvrštavanjem pomoći nižim razinama vlasti. Ove je godine taj iznos povećan i iznosi 200 milijuna KM pomoći županijama i 39 milijuna KM pomoći općinama i gradovima. Ako znamo da se s razine županija financiraju prosvjeta, zdravstvo, policija, sudstvo…, a da lokalne zajednice nose najveći teret financiranja lokalnih infrastrukturnih projekata, kao i sve drugo što je važno za normalno funkcioniranje u jednoj općini ili gradu, onda je jasno kako će ova sredstva izravno doprinijeti kvalitetnijem životu u svim sredinama. Smatram da je usvajanje stavki u proračunu Federacije kojim se izravno financiraju niže razine vlasti, uz donošenje izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda, najvažnije, za što su se izborili hrvatski politički predstavnici na federalnoj razini tijekom ove godine. Riječ je o velikim financijskim sredstvima od kojih će značajan dio završiti na prostorima gdje većinski žive Hrvati, a ne sumnjam da će ta dodatna sredstva biti uložena u one projekte koji će omogućiti ekonomski oporavak te bolji i kvalitetniji život.
Kakvi su zapravo danas politički odnosi unutar Zastupničkoga doma? Postoji li parlamentarna većina?
– Parlamentarna većina ne postoji i ona se formira od točke do točke. Nas u Klubu HDZ-a BiH – HNS-a u Zastupničkom domu ima 18 i sa zadovoljstvom mogu reći kako, iako dolazimo iz triju političkih opcija, zajednički djelujemo te da nema pojedinačnog “iskakanja”. Podržavamo sve odluke i zakone za koje procijenimo da doprinose kvalitetnijem životu u Federaciji, posebno se boreći za što bolje uvjete života na prostorima gdje žive Hrvati. Odnosi između Kluba HDZ-a BiH – HNS-a s klubovima stranaka čije je sjedište u Sarajevu nisu i ne mogu biti na nekoj zavidnoj razini, a tako će i biti sve dok njihovi lideri omalovažavaju prava hrvatskog naroda birajući sebi prihvatljive Hrvate i nastojeći koristiti svaku priliku da formiraju vlast bez legalno izabranih hrvatskih predstavnika. Duboko sam uvjeren da ćemo mi, hrvatski zastupnici i izaslanici, kako smo ispravili i ispravljamo nepravdu na ekonomskom planu, isto napraviti i na političkom, iako znamo da taj dio ne ovisi samo o volji hrvatskih predstavnika, nego da je potrebna i volja bošnjačke političke većine, kao i veći angažman i bolje razumijevanje prilika u BiH međunarodnih čimbenika.
